Pregled bibliografske jedinice broj: 1218314
Emocionalna kompetentnost i stilovi suočavanja sa stresom kao prediktori depresivnosti
Emocionalna kompetentnost i stilovi suočavanja sa stresom kao prediktori depresivnosti, 2022., diplomski rad, diplomski, Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
CROSBI ID: 1218314 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Emocionalna kompetentnost i stilovi suočavanja sa
stresom kao prediktori depresivnosti
(Emotional competence and coping skills as predictors
of depression)
Autori
Šipek, Gabriela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Fakultet hrvatskih studija
Mjesto
Zagreb
Datum
13.07
Godina
2022
Stranica
47
Mentor
Vučenović, Dario ; Jelić, Katarina
Ključne riječi
kompetentnost, stilovi suočavanja sa stresom, depresivnost, adolescenti
(competence, coping styles with stress, depression, adolescents)
Sažetak
Depresivnost je stanje sniženog raspoloženja koje može dovesti do negativnih posljedica na misli, emocije, ponašanje pa čak i tijelesno stanje osobe. S obzirom na navedeno, važno je već u ranoj adolescenciji identificirati pojedince u riziku za razvoj depresivnih simptoma kao i identificirati zaštitne čimbenike. Cilj ovog rada bio je ispitati emocionalnu kompetentnost te stilove suočavanja sa stresom kao prediktore depresivnosti na uzorku adolescenata. Istraživanje je bilo provedeno na 142 učenika iz četiri škole u Gradu Zagrebu. Podaci su prikupljeni tijekom nastavke putem online upitnika koji je sadržavao sljedeće instrumente: Ljestvicu depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS), Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK-45) te Upitnik stilova suočavanja sa stresom. Rezultati istraživanja upućuju na visok postotak sudionika koji izvještavaju o natprosječnim razinama depresivnosti pri čemu su djevojke u prosjeku izvješćivale o višim razinama depresivnosti u odnosu na mladiće. Spolne razlike pronađene su i kod emocijama usmjerenog suočavanja i izbjegavanja kojima su djevojke sklonije, dok kod problemu usmjerenog suočavanja i emocionalne kompetentnosti nije bilo spolnih razlika. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je da su uočavanje i razumijevanje emocija, izražavanje i imenovanje emocija, upravljanje emocijama te izbjegavanje značajni prediktori depresivnosti. Modelom je objašnjeno 53% varijance depresivnosti pri čemu se upravljanje emocijama pokazalo kao najznačajniji prediktor iste. Medijacijski efekt stila suočavanja sa stresom na odnos emocionalne kompetentnosti i depresivnosti u ovom istraživanju nije pronađen.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb