Naslov
Influence of war on the mental health off refugees in Dubrovnik
(Influence of war on the mental health off refugees p in Dubrovnik)

Autori
Marić, Lj ; Car, Antun ; Radić, Lj. ; Radonić, M.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Inter-Univesity Center Dubrovnik, program: School health for all, Conference: Peace and Human rights, quality of life of displaced persons and refugees / - Dubrovnik, 1993, 4-4

Skup
Conference:PEACE AND HUMAN RIGHTS-quality of life of displaced persons and refugees

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 24.09.1993. - 26.09.1993

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prognanici, Domovinski rat, Dubrovnik, psihičko zdravlje
(refugees, Homeland War, Dubrovnik, mental health)

Sažetak
Istraživali smo veze između tromjesečnih stresnih ratnih događaja, ishoda mentalnog zdravlja , te migracijskih tendencija autohtonog stanovništva s dubrovačkog područja na uzorku od 161 prognane osobe koje su izbjegle s okupiranog područja. Tjelesne, psihičke, socijalne i financijske nevolje vezane uz rat utjecale su na zdravstveno stanje prognanih osoba, ali ovi učinci nisu se pokazali relevantnim u pogledu njihovih migracijskih odluka. Čak 81.8% prognanih osoba pokazalo je psihičke i somatske simptome koji spadaju u kliničko granična stanja. Anksiozne tendencije i somatski simptomi prevladavali su nad depresivnim tendencijama. Učestalost simptomatologije uvećavala se s godinama starosti. Umjereni stupanj varijabilnosti očitovao se između specifičnih smetnji među spolovima, žene su izražavale širu lepezu simptoma nego muškarci. U odnosu na migracijske tendencije, zanemarljivih 4 ili 2, 5 % prognanih osoba su odlučile emigrirati zauvijek, a drugih 7 ili 4.3% prognanih osoba odlučilo je emigrirati ali samo privremeno. Svi ostali odlučili su ostati u svojim rodnim mjestima i ponovo izgraditi svoje uništene domove. Držali su da je moguće nastaviti život u graničnom području pokazujući svoju čvrstu ukorijenjenost. U terminima zdravstvenog stanja, prognanici su ozbiljno ugroženi poglavito oni srednjih godina, u odnosu na prognanike mlađe populacije. Unatoč ovim činjenicama, prognanici su bili manje opsjednuti stresnim događajia iz prošlosti i svojim psihičkim tegobama, a više pitanjima kako se nositi sa sadašnjom situacijom i kako stvoriti produktivnu budućnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA