Naslov
Zagonetka njezine samotnosti
(The Enigma of Her Solitude)

Autori
Davidović, Dalibor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Izazovi baštine Dore Pejačević: Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa

Urednik/ci
Lučevnjak, Silvija

Izdavač
Zavičajni muzej Našice ; Osnovna glazbena škola Kontesa Dora

Grad
Našice

Godina
2022

Raspon stranica
23-75

ISBN
978-953-7606-26-8

Ključne riječi
Dora Pejačević ; historiografija glazbe ; eklektičnost ; Percy Sherwood ; Walter Courvoisier ; vagnerijanstvo ; samotnost
(Dora Pejačević ; historiography of music ; eclecticism ; Percy Sherwood ; Walter Courvoisier ; Wagnerism ; solitude)

Sažetak
Skladateljsko djelo Dore Pejačević u hrvatskoj je historiografiji glazbe bilo obilježeno kao “eklektično”, što je izazvalo kasnije napore oko njegova pretumačenja, uz pretpostavku da oznaka “eklektično” znači određeni manjak. Autor se vraća ovoj oznaci razmatrajući razloge zašto ju je djelo Dore Pejačević dobilo, što ona u estetičkom smislu znači i kako je njezin predznak moguće razgraditi. Pritom se djelo Dore Pejačević razmatra i u kontekstu glazbenih vrsta karakterističnih za opuse skladatelja-pijanista, u kontekstu skladateljskih škola u kojima su djelovali njezini neposredni učitelji kompozicije (Percy Sherwood, Walter Courvoisier) te kao osobit oblik vagnerijanstva. / In the Croatian historiography of music in the middle of the 20th century, Dora Pejačević's work was marked as “eclectic”. This provoked later efforts to reinterpret it, assuming that the label “eclectic” signified a certain lack, the absence of something her work was supposed to contain. The author returns to this label by considering the reasons why the work of Dora Pejačević received it, what it means in the aesthetic sense and how its supposedly negative connotation could be deconstructed. On the way to that, Dora Pejačević's work is considered in some of the contexts that have not been taken into account in previous discussions: in the context of the musical genres usually used by the composers who were at the same time pianists, in the context of the composition schools to which her composition teachers (Percy Sherwood, Walter Courvoisier) belonged, and as a particular form of Wagnerism. The author finally shows that the label “eclectic” cannot be deconstructed by a mere reversal of its meaning but only by a step backwards, towards the structural ambiguity of the concept itself.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA