Pregled bibliografske jedinice broj: 1218072
Kako je sveti Jeronim (p)ostao Dalmatinac – Formiranje kulta svetog Jeronima tijekom 15. stoljeća
Kako je sveti Jeronim (p)ostao Dalmatinac – Formiranje kulta svetog Jeronima tijekom 15. stoljeća // Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici / Marin, Emilio ; Horvat Levaj, Katarina (ur.).
Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište ; Institut za povijest umjetnosti, 2021. str. 219-244
CROSBI ID: 1218072 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako je sveti Jeronim (p)ostao Dalmatinac –
Formiranje kulta svetog Jeronima tijekom 15.
stoljeća
(How Saint Jerome Became and Has Remained a
Dalmatian? – Forming the Cult of Saint Jerome
during the Fifteenth Century)
Autori
Ivić, Ines
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici
Urednik/ci
Marin, Emilio ; Horvat Levaj, Katarina
Izdavač
Hrvatsko katoličko sveučilište ; Institut za povijest umjetnosti
Grad
Zagreb
Godina
2021
Raspon stranica
219-244
ISBN
9789537875909
Ključne riječi
sv. Jeronim, dalmatinske komune, renesansa skulptura, ex-voto
(St. Jerome, dalmatian communes, renaissance sculpture, ex-voto)
Sažetak
Ovaj rad razmatra početke štovanja sv. Jeronima kao regionalnog i nacionalnog zaštitnika u hrvatskim krajevima tijekom 15. stoljeća. Tada njegov svetački kult postaje sveprisutan diljem istočne obale Jadrana te lik Jeronima Dalmatinca dobiva svoje prve obrise. Ističe se, suprotno ustaljenim historiografskim postavkama, da se glavni poticaji širenju kulta nalaze u općem vrjednovanju Jeronimova svetačkog lika tijekom renesanse i humanizma, te u nestabilnim povijesnim i političkim prilikama. Rad ispituje kako se vjerovanje u pripadnost Jeronimovoj nebeskoj lozi, time i u posebnu zaštitu i zagovor koje je svetac pružao svojim sunarodnjacima, odražava na reljefima monumentalnih dimenzija izvedenih u Šibeniku (1465.–1468.) na sjevernom pročelju katedrale sv. Jakova te u krstionici katedrale sv. Lovre u Trogiru (1467.). Ističući ikonografske i kompozicijske posebnosti prikaza kao bitan odmak od ustaljenih praksi, predlaže se tumačenje obaju reljefa kao izraza kolektivnog zagovora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti