Naslov
Ispitivanje odnosa učestalosti korištenja društvenih mreža, problematičnog korištenja interneta i straha od propuštanja kod studentica za vrijeme pandemije
(Relationship between social media use, problematic internet use and fear of missing out in female students during Covid-19 pandemic)

Autori
Hajdinjak, Nikolina ; Andreis, Lea ; Vučenović, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Coping with Crisis: Pathways towards Resilience - Book of Abstracts / Pačić-Turk, Ljiljana ; Žutić, Maja - Zagreb, 2021, 142-142

Skup
3. međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Suočavanje s kriznim situacijama – putevi jačanja otpornosti”

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.12.2021. - 11.12.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
društvene mreže, problematično korištenje interneta, strah od propuštanja
(social media, problematic internet use, fear of missing out)

Sažetak
Korištenje internetom i društvenim mrežama u današnje je vrijeme svakodnevnica i potreba mnogima, a u količini provedenog vremena na raznim internetskim platformama najviše se ističu mladi. Određena ponašanja te načini doživljavanja mogu utjecati na to da pojedinci pokazuju veću potrebu za provođenjem vremena u virtualnom svijetu, što može rezultirati problematičnim korištenjem interneta i društvenih mreža. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos učestalosti korištenja društvenih mreža, generaliziranog problematičnog korištenja interneta i straha od propuštanja na populaciji studenata. U istraživanju je sudjelovalo 205 studenata dobi 18 - 22 g. te je ono provedeno putem online upitnika koji se sastojao od Skale generaliziranog problematičnog korištenja interneta 2 i Skale straha od propuštanja, te pitanja koliko često koriste društvene mreže, koji su najčešći razlozi korištenja te u kojoj mjeri koriste društvene mreže u odnosu na vrijeme prije pandemije. S obzirom da žene više koriste društvene mreže i spremnije su bile sudjelovati u istraživanju te relativno slabog odaziva muškaraca (n=31), analize su provedene samo na studenticama (n=173). Studentice su u najvećoj mjeri iskazivale kako društvene mreže koriste 2 – 3 sata dnevno, najčešće kako bi komunicirale s bliskim osobama, iz dosade te radi traženja određenih informacija. Također se češće izjašnjavanju da društvene mreže koriste više za vrijeme pandemije nego prije. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je kako su problematično korištenje interneta i strah od propuštanja statistički značajni pozitivni prediktori učestalosti korištenja društvenih mreža (R2=0, 134) Također, utvrđeno je i da su učestalost korištenja društvenih mreža i strah od propuštanja statistički značajni prediktori problematičnog korištenja interneta (R2=0, 371). Međutim, model u kojem se problematično korištenje interneta predviđa strahom od propuštanja i učestalosti korištenja društvenih mreža objašnjava značajno više varijance što ukazuje da je strah od propuštanja i učestalost korištenja društvenih mreža bolji prediktor problematičnog korištenja interneta, nego što je slučaj s korištenjem društvenih mreža.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA