Naslov
Obilježja i kvaliteta života hrvatskih umirovljenika: što čini starenje uspješnim?
(Characteristics and quality of life of Croatian retirees: what makes aging successful?)

Autori
Jelić, Katarina ; Korać, Dora ; Kopilaš, Vanja

Vrsta, podvrsta
Radovi u časopisima, znanstveni

Izvornik
Kroatologija (2023)

Status rada
Poslan

Ključne riječi
starenje, umirovljenici, kvaliteta života, mentalno zdravlje
(ageing, retired people, quality of life, mental health)

Sažetak
Ljudski vijek se posljednjih godina značajno produljio te se fokus gerontologije i zdravstvene psihologije sve više prebacuje na utvrđivanje čimbenika koji određuju kvalitetu života. Starija dob period je brojnih promjena na tjelesnom, kognitivnom, emocionalnom i socijalnom planu, ali unatoč gubicima postoje i pozitivne promjene. U Republici Hrvatskoj je u srpnju 2022. godine bilo ukupno 1.230.173 korisnika mirovina. S obzirom da se radi o značajnom udjelu u ukupnom stanovništvu RH, cilj ovog istraživanja bio je istražiti subjektivne čimbenike uspješnog starenja, odnosno utvrditi u kojem smjeru je potrebno razvijati intervencije radi poboljšanja kvalitete njihovog života. U istraživanju je sudjelovalo 274 umirovljenika, od čega 182 žena (66, 4%) te 92 muškaraca (33, 6%) prosječne dobi 70 godina (SD=8, 5) koji su u prosjeku umirovljeni s oko 55 godina (SD=7, 98). Od standardiziranih upitnika, korišteni su: Skala samoprocjene uspješnog starenja, Kratka forma UCLA skale usamljenosti, Gerijatrijska skala depresije- kratka forma te Upitnik emocionalnih vještina i kompetencija. Sudionici su upitnik ispunjavali uživo, nakon što su potpisali informirani pristanak i suglasnost za sudjelovanje. Sukladno očekivanjima, većina varijabli umjereno je do srednje pozitivno povezana, uz iznimku kronološki dobi koja je značajno povezana samo sa subjektivnom dobi (r=0, 553). Sukladno rezultatima, osobe koje se percipiraju mlađima od svoje objektivne dobi iskazuju manje depresivnih simptoma i bolje emocionalno funkcioniranje, a vlastito starenje procjenjuju uspješnijim. Dobivena je umjerena i pozitivna povezanost usamljenosti i depresivnosti (r=0, 392) te niska, negativna povezanost usamljenosti i emocionalne kompetencije (r=-0, 187). Starije osobe koje imaju razvijeniju emocionalnu inteligenciju iskazuju nižu razinu depresivnosti (r=-0, 336). Konačno, model koji kombinira varijable spola i subjektivne dobi u prvom koraku te varijable depresije, usamljenosti i emocionalnih kompetencija u drugome koraku pokazao se statistički značajan te objasnio gotovo polovicu varijance uspješnog starenja, odnosno 45, 3% (R2c= 0, 442). Preporuke za buduća istraživanja idu u smjeru kombiniranog nacrta istraživanja s minimalno dvije točke mjerenja, gdje bi se mogle uključiti i objektivne mjere poput zdravstvenog statusa ili visine mirovine , uz razmatranje mogućnosti korištenja reprezentativnijeg uzorka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA