Naslov
Govorna brzina kod (ne)izvornih govornika hrvatskoga i španjolskoga jezika
(Speech rate in Croatian and Spanish (non)native speakers)

Autori
Bašić, Iva ; Grković, Daša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Jezično i izvanjezično u međudjelovanju - Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku / Matešić, Mihaela ; Nigoević, Magdalena - Zagreb : Srednja Europa, 2022, 167-189

ISBN
978-953-8281-52-5

Skup
XXXIV. međunarodni znanstveni skup HDPL-a: Jezično i izvanjezično u međudjelovanju

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.09.2020. - 26.09.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hrvatski jezik ; španjolski jezik ; govorna brzina
(Croatian ; Spanish ; speech rate)

Sažetak
Dosadašnje studije o govornoj brzini bile su uglavnom usmjerene na dva istraživačka pola: proučavanje govorne brzine i njezine percepcije u materinskome te u stranome jeziku. Govorna se brzina proučavala i kao vremenska dimenzija općega govora, zatim kao specifična odrednica medijskoga govora, a provedena su i raznovrsna kontrastivna proučavanja brzine govora u različitim jezicima, razlike unutar govornika i između govornika s obzirom na spol, starosnu dob, dijalektalnu varijantu i sl. (Binnenpoorte i dr. 2005 ; Santiago i Mairano 2017). Rezultati većine istraživanja pokazali su da je govorna brzina povezana s brojnim čimbenicima: osobnim, demografskim, kulturološkim, jezičnim, fiziološkim, psihološkim itd. (Yuan i dr. 2006) a Dellwo i dr. (2006) navode da je govornu brzinu moguće analizirati s tri stajališta: akustičkoga, perceptivnoga i hotimičnoga. S obzirom na to da je govorna brzina, kao i ritam, prozodijski parametar koji je snažno određen i vremenskom organizacijom u okviru koje svakodnevno ostvarujemo vlastite govorničke iskaze, u istraživanjima je od velike važnosti potrebno metodološki oprezno utvrditi kriterije izbora govornika, kao i uvjete snimanja te analiziranja govornoga stimulusa. Budući da među autorima postoje neslaganja o utjecaju materinskoga jezika (L1) na govornu brzinu u stranome jeziku (L2), u radu će se ispitati odnos govorne brzine u hrvatskome i španjolskome jeziku. Postavljeno je nekoliko istra- živačkih pitanja: razlikuje li se govorna brzina kod izvornih govornika hrvatskoga i španjolskoga, ima li razlika u govornoj brzini pri upotrebi materinskoga i stranoga jezika, pri različitim govornim stilovima i između govornika s obzirom na spol. Za potrebe istraživanja snimljeno je po šest izvornih govornika obaju jezika, od kojih govornici hrvatskoga vladaju španjolskim jezikom na C2 razini. Govornici su snimljeni visoko kvalitetnom akustičkom opremom u prostorijama sa sniženom razinom buke. Analiza je provedena u programu za akustičku obradu zvuka Praat, a ispitane su mjere tempa artikulacije (TA) i tempa govora (TG), koji uključuje govorne stanke s mjernom jedinicom broj slogova u sekundi (sl/s).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA