Naslov
Demografski izazovi postgastarbajterske Hrvatske
(Demographic challenges of post-gastarbeiter Croatia)

Autori
Komušanac Monika ; Šterc, Stjepan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik radova s I. Međunarodne znanstveno-stručne konferencije Gastarbajterska iseljenička poema-od stvarnosti do romantizma, 2022.

Urednik/ci
Komušanac, Monika ; Krašić, Wollfy ; Jurić, Tado

Izdavač
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko katoličko sveučilište

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
255-268

ISBN
978-953-8349-40-9

Ključne riječi
depopulacija, emigracija, gastarbajteri, prirodni pad, Hrvatska
(depopulation, emigration, guest workers, natural decline, Croatia)

Sažetak
Podatci popisa stanovništva 1961., 1971. i 1981. godine potvrdili su ozbiljnost i složenost demografske problematike i ukazali na upitnost budućega demografskoga razvoja Hrvatske. Opće kretanje stanovništva u poslijeratnim međupopisnim razdobljima samo djelomično odražava demografsku realnost razmatranoga razdoblja jer se stanovništvo Hrvatske s 4, 2 milijuna u popisu 1961. godine stalno povećavalo za prosječno oko 25 000 osoba godišnje. Analizirajući relativne promjene i odnose jasno su uočeni trendovi smanjivanja među popisnoga rasta i prosječne godišnje stope rasta ukupnoga stanovništva nakon 1971. godine. Odlazak radnika iz bivše državne zajednice na privremeni rad u inozemstvo nakon 1968. godine takve je trendove samo intenzivirao, a u popisu stanovništva 1971. godine su već zabilježeni početni učinci ekonomske emigracije. Godine 1981. Hrvatska je imala ukupno 4, 6 milijuna stanovnika, a oko 210 000 ili 4, 5 % ih je bilo na privremenom radu u inozemstvu. Popis 1981. posredno je potvrdio depopulaciju u odnosu na prethodno međupopisno razdoblje, iako je službena statistika na temelju primijenjenog koncepta popisivanja zabilježila ukupan rast stanovništva Hrvatske. Istovremeno je broj živorođenih u Hrvatskoj u stalnom padu od 1960. godine, a izuzetak su pozitivni učinci od 1975. do 1980. godine kao posljedica ulaska brojnijih generacija u fertilnu dob, ali su isti bili kratkoročni i nisu umanjili izrazito smanjivanje nataliteta na samo 50 000 rođene djece 1990. godine. Gastarbajtersko emigracijsko razdoblje je neosporno zaustavilo očekivani demografski rast Hrvatske, izrazito ubrzalo pojavu negativnih pokazatelja i trendova u kasnijim razdobljima i već početkom devedesetih godina prošloga stoljeća uvelo Hrvatsku u početak izumiranja stanovništva i demografski slom, danas jasno vidljiv prema svim parametrima (Šterc, 2017).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA