ࡱ> ybjbj .{{S 8Jf<Q!}}}| ~ ~ ~ ~ ~ ~ $3#%Z i}}}}}  !}| }| :,< mVAB h !!0Q!R?&:?&< ?&< ,}}}}}}} }}}Q!}}}}?&}}}}}}}}} :Diplomatska analitika Diplomatska analitika mo~e se definirati kao proces sustavnog i strateakog promialjanja meunarodnih odnosa u cilju predlaganja optimalnih rjeaenja i stavova kao pretpostavke za donoaenje kvalitetnih vanjskopoliti kih odluka. Dakle, diplomatska analitika je prvi, ali i va~an korak u proizvodnji odluke. Analiziranje dogaaja i procesa u meunarodnim odnosima ima dodatnu te~inu jer se radi o stvarima u koje su uklju ene dr~ave kao najva~niji subjekti meunarodnih odnosa i njihovi nacionalni interesi. Analize se rade za najviau razinu sudionika u procesu donoaenja nacionalnih odluka na vanjskopoliti kom planu poput ministra vanjskih poslova, premijera, predsjednika, parlamentarnog odbora za vanjsku politiku. Ozbiljna diplomatska analitika mora imati na raspolaganju relevantne podatke i pouzdane izvore kako bi kona na analiza bila vjerodostojna i iskoristiva u donoaenju odluka koje mogu imati dalekose~ne posljedice. Cilj analiti kog djelovanja Bez obzira na kojoj se razini pristupa analizi, po~eljno je uva~iti pravilo objektivnog upoznavanja i prepoznavanja predmeta ili problema koji se ~eli analizirati. Osnovno pravilo prije bilo kakvog otpo injanja analiti kog procesa jest definiranje cilja analize. Po~eljno je odgovoriti na pitanja - koja je svrha analize? `to se analizom ~eli dobiti? emu analiza slu~i? Odgovore na pitanja na elno trebaju znati korisnici analiza odnosno oni koji tra~e od analiti kih slu~bi prosudbe i kvalitetne elemente za donoaenje odluka. Dakle, cilj analize je ponuditi odgovore i/ili rjeaenja na ona pitanja koja su va~na ili ak odlu ujua u procesu donoaenja odluka. U diplomatskoj analitici ciljevi analiziranja primarno su vezani za meunarodne odnose koje dr~ava razvija u meunarodnoj zajednici. Ti odnosi imaju svoje razli ite faze intenziteta i prioriteta, ali su svi od velike va~nosti za uspjeano pozicioniranje jedne dr~ave na vanjskopoliti kom planu. Meunarodni odnosi postaju sve slo~eniji uz daljnje ja anje multilateralne suradnje ato pred analitiku stavlja dodatne izazove. Po eci diplomatskih odnosa uglavnom se temeljio na slanju poruka i odnosima na bilateralnom planu. Razvoj meunarodnih odnosa utjecao je i na airenje kruga meunarodnih subjekata koji surauju u meunarodnoj areni. Analitika nije viae usmjerena na dr~ave kao najva~nije subjekte meunarodnih odnosa ve i na ostale aktere koji se javljaju sa svojim interesima poput velikih meunarodnih gospodarskih organizacija i korporacija, meunarodnih financijskih organizacija kao i ostalih ne-dr~avnih aktera. Isprepletenost uzajamnih interesa, ali i konkurentnost pa i suparniatvo meu akterima na meunarodnom planu tra~i sveobuhvatan pristup u analiziranju svih postojeih uzajamnih odnosa. Dakle, cilj analiziranja primarno zna i pravovremeno i u inkovito odgovoriti na novonastalo stanje, politi ki potez ili namjeru djelovanja. Preventivna politi ka analitika ima tendenciju biti u funkciji sugeriranja donoaenja vlastitih odluka prije nego li te odluke budu izazvane izvana kada se na njih treba reagirati. Preventivna diplomatska analiza mo~e se definirati kao napredniji oblik analitike ija je osnovna zadaa predvidjeti dogaaje koji mogu utjecati na interese subjekta A na na in predlaganja mjera i poteza kako bi se utjecalo na odluke i poteze subjekta B. Preventivna analitika predstavlja najva~niju po etnu fazu preventivne diplomacije koja je protute~a preventivnim vojnim napadima. U osnovi, diplomatska analitika te~i prevenciji ukoliko je dogaaje mogue predvidjeti. Razlog je jednostavan. U politici pa tako i u diplomaciji uvijek je lakae kontrolirati i usmjeravati dogaaje ako se nad njima od po etka ima utjecaj. Najbolje je ukoliko sami iniciramo te procese i prvi vu emo poteze usmjeravajui ih u pravcu zadovoljenja vlastitih interesa. Uglavnom to su u prilici initi vee i monije dr~ava koje raspola~u dostatnim politi kim, gospodarskim i vojnim potencijalima. Manje mone dr~ave koje nemaju potencijala za igrati globalnu ulogu u meunarodnim odnosima, posebno vode ra una o balansiranju vanjskopoliti kih poteza. Dobra diplomatska analitika uva~ava tzv.  balansirajui pristup koji vodi ra una o ravnote~i ciljeva koji se ~ele postii i onog ato se objektivno mo~e postii. Faze analiti kog procesa Analiziranje predstavlja komparativan proces tijekom kojeg se prolazi nekoliko faza. Faze procesa diplomatske analitike mogu se podijeliti na dva osnovna dijela koje mo~emo nazvati: Pripremna faza analize (PRIFA) i Proizvodna faza analize (PROFA). Obje faze povezane su uzro no-posljedi nom vezom i ne mogu se odvojeno promatrati. PRIF i PROF dio su analiti kog procesa koji podrazumijeva sustavnost u procesu te profesionalnost i analiti nost ljudskog imbenika. Svaka faza ima svoje specifi nosti te radnje i metode pomou kojih se mogu lakae i kvalitetnije provesti. 1. PRIPREMNA FAZA ANALIZE (PRIFA) PRIFA zapo inje onog trenutka kada se javi potreba za analiziranjem konkretnog predmeta. To podrazumijeva nekoliko radnji koje su neophodne u pripremnoj fazi analiziranja: A) Jasno definiranje cilja analize Precizno definiranje cilja analize najveim dijelom usmjerava daljnji tijek analiti kog procesa. Predmet analize nu~no je precizno definirati kako bi se svi raspolo~ivi resursi mogli optimalno koristiti za izradu kvalitetnog analiti kog proizvoda. Ukoliko se tra~i mialjenje na neki dokument ili stajaliate subjekta A, analiza e biti usmjerena na poruke koje se u dokumentu nalaze s posebnim te~iatem na raa lambu moguih diplomatskih poteza i njegovih eventualnih u inaka te posljedica na nacionalne interese subjekta B. Pri tome analiza nudi mogue opcije kako u inkovito i pravovremeno odgovoriti na postojeu situaciju. Ako se od analitike pak tra~i izrada stajaliata za neko odreeno pitanje ili problem, analiti ki proces uzima u obzir slo~enost i va~nost tog stajaliata za dr~avne interese. Kada je rije  o najva~nijim odlukama koje se direktno ti u nacionalnih interesa, a posebno nacionalne sigurnosti, analiza pru~a najveu moguu pozornost koja uklju uje raspolo~ivost svih ljudskih i tehni kih potencijala. Odreivanje metoda analize Metoda (gr . Methodos, put, na in) openito zna i planirani postupak za postignue konkretne namjere. Koristi se u razli itim podru jima znanstvenog ili prakti nog podru ja. Raspravu o metodi, temeljnom djelu suvremene filozofije, Rene Descartes posveuje metodi. U Raspravama Descartes je  stvorio metodu , koja mu je omoguila a)  proairenje znanja ; b)  prou avanje istine i c)  pravilno upravljanje umom (Descartes,1951,12). Kasnije je Descartes odredio etiri pravila metode: prvo pravilo, ne prihvatiti niata istinito bez prethodne jasne i razgovijetne spoznaje, bez povoda u sumnju; drugo pravilo, raa lamba problema, tj. problem treba raa laniti na onoliko dijelova na koliko je to mogue poradi postizanja najboljeg rjeaenja; tree pravilo, odnosi se na pravilno upravljanja mislima od jednostavnog do slo~enog predmeta i etvrto koje se odnosi na sintezu, tj. potpuno nabrajanje i sa~imanje opeg pogleda. Metode koje mo~emo koristiti uglavnom su poznate iz ostalih znanstveno-istra~iva kih podru ja te su po~eljne i korisne kod izrade analiti kih dokumenata. Analiziranje predstavlja u odreenim segmentima rada svojevrsni istra~iva ki projekt. Analiti ar tijekom izrade analize u ovoj fazi ima na raspolaganju metode prou avanja dokumenata, prikupljanja podataka, selekcije podataka, usporedbe te razli ite tehnike istra~ivanja. Kada i kako e se koristiti koja metoda ovisi o fazi procesa analize, ali i samoj prirodi odnosno obilje~ju cilja analize. Nije nu~no koristiti sve metode tijekom jednog analiti kog procesa odnosno rada na jednom analiti kom dokumentu. Ako se analizira konkretno politi ko stajaliate subjekta A, analiti ari subjekta B nastojati e prou iti dostupne dokumente te temeljem prikupljenih podataka i informacija procijeniti namjeru i svrhu njegovog narednog poteza. Usporedbom s nekim drugim dokumentima i imajui u vidu neka ranija iskustva i saznanja, dodatno e se pokuaati predvidjeti krajnji cilj i posljedice tog dokumenta. U Pripremnoj fazi analize (PRIFA) uglavnom se koriste metode pogodne za identifikaciju izvora podataka koji e se koristi. Metodom prou avanja i prikupljanja tih podataka analiti ar radi selekciju odnosno razvrstavanje dostupnih dokumenata. Raa lanjuje se sadr~aj dokumenata nastojei prikupljene podatke iskoristiti kao informacije. O metodama koje se koriste tijekom drugog dijela analiti nog procesa biti e rije i u dijelu koji govori o Proizvodnoj fazi analize (PROFA), a to su 3P metode: procjena, predvianje i ponavljanje. Definiranje izvora podataka i informacija za analizu Za dobru analizu neophodni su podaci i informacije korisne za cilj analize. Danaanja globalizacija, dostupnost informati ke tehnologije i medijska otvorenost omoguavaju pristup bezbrojnim podacima i informacijama. Drugo je pitanje kada e i koliko podataka postati informacija, a posebno iskoristiva informacija koja se mo~e koristiti u izradi analize. S druge strane, na ini na koji se dolazi do informacije u 99% slu ajeva su iz tzv. otvorenih izvora. Skupljanje podataka i informacija iz tiskanih i elektroni nih medija, internetskih portala i specijaliziranih asopisa svakako je lakae nego li biti u prilici doi do onih zaatienih. Za diplomatsku analitiku najrelevantniji izvori prikupljanja podataka i informacija su ipak oni iz diplomatsko mre~e koji dolaze preko diplomata koji rade u diplomatsko-konzularnim predstavniatvima. Otvoreni izvori predstavljaju sekundarni ili pomoni (dodatni) oblik prikupljanja informacija. S obzirom na injenicu da diplomati imaju mogunost direktnog kontakta s predstavnicima zemlje domaina te mogunost svakodnevne razmjene slu~benih, ali i neslu~benih informacija to im daje priliku kontinuiranog prosljeivanja biljeaki s relevantnim dokumentima, ali i osobnih procjena koje su korisne u fazama analiziranja. U biljeakama koje diplomatski predstavnici subjekta A aalju diplomatskim kanalima iz subjekta B mogu biti dokumenti, ali i procjene koje analiti koj slu~bi mogu samo koristiti. Pretpostavlja se da je svega 1% najva~nijih informacija koje su (opravdano) zaatiene najviaom oznakom tajnosti i koje zaista imaju tu te~inu. Takve informacije najveim dijelom potje u iz industrijske tehnologije. Dio politi kih tajni uglavnom se odnosi na strategijske dokumente koji se ti u politi ki osjetljive procjene aktualnih tema i sadr~aja. esto izmeu ove dvije vrste zaatienih dokumenta postoji uzajamna veza, a nerijetko i isti kreatori. Selekcija dostupnih podataka S obzirom da koli inu i vrstu informacija koja nas svakodnevno bombardiraju, nu~no je ato kvalitetnije izvraiti selekciju svih dobivenih informacija. Proces selekcije podataka i informacija bitnih za analizu mo~e se smatrati posljednjom fazom .nl))++ .$.&.b...//////008:8>8X8h899< <<<>>>>>?h?j?GGKK@L [F[ճ~ճ(jh0h0CJH*OJQJUaJh0h0CJOJQJ\aJh0h06CJOJQJaJ"h0h05>*CJOJQJaJh0h0>*CJOJQJaJh0h05CJOJQJaJh0h0CJOJQJaJh0CJOJQJaJ1,. lnp "##j)l)n)))++ $a$gd0 $a$gd~+.. .f.//0488>8n?p?CGGKK@L@QBQ|W$ & F )^`a$gd0 & F )^`gd0 $a$gd0|W[ [ [F[TgVg6im(p*ppp~tHzJz}}`}jln$ & F )^`a$gd0$ & F )^`a$gd0 $a$gd0prije pisanja same analize. Selekcija prikupljene grae koja bi mogla biti iskoristiva za pisanje analize ima za cilj kvalitativno i kvantitativno optimiziranje procesa. Sasvim sigurno nisu sve informacije iste kvalitete stoga treba odvojiti one koje su nam korisne od onih koje nisu ili barem ne trenutno. Pri tome, prioriteti u toj selekciji idu u dva pravca: horizontalna selekcija i vertikalna selekcija. Vertikalna selekcija podataka i informacija odnosi se na razinu iskoristivosti sadr~aja koju svaka informacija ima s obzirom na va~nost teme predmetne analize. Drugim rije ima neka informacija mo~e biti va~na po sadr~aju, ali ne za konkretnu analizu i njenu temu koja se obrauje. Takva informacija mora  ekati svoj red kada zaista mo~e biti iskoristiva. Postoji mogunost da se takva informacija djelomi no koristi indirektno ukoliko ima odreene dodirne to ke s temom konkretne analize. Na drugoj strani, horizontalna selekcija informacija podrazumijeva su~avanje gradiva vodei ra una o temi ciljane analize. Dogaaji i procesi u globalnom svijetu povezani su na vrlo visokoj razini. Unato  tome, horizontalna selekcija treba osigurati koriatenje ato relevantnijih podataka i informacija s tendencijom da one u optimalnom roku postanu injenice, a eventualno i provjerljivo znanje. 2. PROIZVODNA FAZA ANALIZE (PROFA) Uspjeana priprema za pisanje analize zna i velikim dijelom ve odraen posao. Sada je dodatna odgovornost na ljudskom imbeniku odnosno analiti aru (Hudson,2007,65-66). Koristei rezultate pripremne faze po inje se proizvoditi analiti ki dokument. I u ovoj fazi na raspolaganju imamo neke metode primjerene za Proizvodnu fazu analize poput procjene, prognoze, predvianja i ponavljanja. Kojim redoslijedom i intenzitetom e se koristiti koja metoda ovisi o samom analiti aru, ali ovaj redoslijed ima logi an slijed. Iako je proces stvaranja analize na elno isti, svako tko izrauje analizu ima neki svoj stil, neke svoje izra~ene specifi nosti (skrivene  metode ) u pristupu temi odnosno cilju analize. Kao i u svakom drugom proizvodnom procesu javlja se potreba za timskim radom odnosno zajedni kim naporom kako bi se dobio ato kvalitetniji analiti ki proizvod. Isto tako, ponekad okolnosti i priroda same zadae u izradi analize tra~i individualni pristup bilo da se radi o cijeloj analizi ili samo nekim njenim dijelovima. Individualni pristup ne zna i da taj analiti ki rad ostane nepoznanica ostatku tima. Upravo suprotno, uvijek je korisno kada analizu pro ita viae osoba koje mogu imati korisne sugestije i time dodatno pridonijeti kvaliteti rada. Kada se radi o analizama od posebnog zna aja za dr~avne interese, redovito se radi o timskom radu unutar kojeg su podijeljena konkretna zadu~enja. Nositelj izrade analize osoba je koja koordinira cjelokupni rad na izradi analize i u kona nici odgovara za njezin kona ni tekst. Rad na strateakim analizama podrazumijeva timski rad najmanje 10-tak analiti ara. Proizvodnja analiti kog dokumenta Pisanjem analize ulazi se u zavrani dio analiti kog procesa kada se o ekuje prva radna verzija dokumenta. Dobar analiti ar nastojati e na po etku analize dati uvodnu napomenu kojom se nazna uje pozadina samog predmeta te naznaka ato se analizom ~eli postii. Primjer 1. Situacija - subjekt A ima zadau analizirati namjeru subjekta B za proglaaenjem nezavisnosti na dijelu teritorija subjekta C. Subjekt C je susjed subjekta A s kojim ima slo~ene bilateralne odnose. Svrha - dati procjenu da li i kada eventualno priznati nezavisnost subjekta B imajui u vidu odnose sa subjektom C. Cilj - dati argumentirane stavove donositeljima odluka koji bi afirmirali politi ki stav voen nacionalnim interesima subjekta A. Argumenti  naglasiti: a) nacionalne interese subjekta A u regiji; b) politi ke posljedice negativne reakcije subjekta C; c) meunarodno-pravni aspekt priznanja subjekta B; d) stavove i mialjenja ostalih zainteresiranih subjekata u meunarodnoj zajednici. Prijedlog (zaklju ak)  priznati nezavisnost subjekta B, ali ne u prvom valu priznanja; priznanje koordinirati s joa nekim subjektom ili subjektima iz susjedstva subjekta C. Objaanjenje  politi ka realnost; pozitivna strateaka promjena u regiji nakon proglaaenja nezavisnosti subjekta B koja ide u korist subjekta A; geopoliti ko slabljenje pozicije subjekta C; gospodarski anga~man subjekta A na tr~iatu subjekta B. Analiza ne mora nu~no uvijek ponuditi samo jednu opciju kao jedino moguu za donositelje odluka osim ako situacija nije kristalno jasna te nema potrebe za pri uvnim rjeaenjima kao ato je slu aj iz Primjera 1. Primjer 2. Situacija  Subjekt A je pred dvojbom koju poziciju zauzeti na pitanju polo~aja svoje etni ke zajednice u subjektu B gdje ona tamo ima status jednog od tri konstitutivna naroda, ali i o igledno neravnopravan polo~aj. Svrha  dati procjenu i opcije moguih stavova kako bi polo~aj etni ke zajednice bio kvalitativno poboljaan. Cilj  preustroj subjekta B na na in koji e jam iti konstitutivnu ravnopravnost etni ke zajednice subjekta A u odnosu na ostala dva naroda u subjektu B. Argumenti  naglasiti: a) nacionalne interese subjekta A za ravnopravnim polo~ajem i perspektivom svoje etni ke zajednice u subjektu B; b) interes za stabilnost subjekta B i cijele regije; c) rjeaavanje politi kog ustroja subjekta B i njegovu dr~avnu funkcionalnost. Prijedlog (zaklju ak)  teritorijalni suverenitet subjekta B; reorganizacija teritorijalnog ustroja subjekta B kao garancije ravnopravnosti svih njegovih naroda i graana; regionalizacija teritorija subjekta B u kojoj e jedna regija biti veinska s pripadnicima etni ke zajednice subjekta A. Objaanjenje  Daytonski mirovni sporazum temeljem kojeg je subjekt B ustrojen ne omoguava politi ku perspektivnost; sadaanji ustroj i politi ki odnosi prijete raspadu subjekta B i novim etni kim sukobima; kroz diplomatske i savezni ke kanale lobirati za regionalizaciju subjekta B kao rjeaenja za funkcionalnost i stabilnost subjekta B. Primjer 3. Situacija  Subjekt A je pred odlukom o ulasku u meuvladinu organizaciju B koja ima intenciju daljnjeg institucionalnog ujedinjavanja. Svrha  dati procjenu i argumente ato lanstvo zna i za nacionalne interese subjekta A. Cilj  pozicioniranje subjekta A kao punopravne lanice meuvladine organizacije B sa svim prednostima tog lanstva, ali i nu~nim radnjama kako bi to lanstvo bilo u funkciji nacionalnih interesa subjekta A. Argumenti  naglasiti: a) nacionalne interese subjekta A za lanstvom u meuvladinoj organizaciji B; b) izazove koji stoje na putu daljnjeg institucionalnog razvoja meuvladine organizacije B; c) eventualne alternative za bolje meunarodno pozicioniranje subjekta A; d) transparentan postupak pregovaranja i pristupanja te maksimalnog informiranja javnog mnijenja o svim aspektima lanstva subjekta A u meuvladinoj organizaciji B. Prijedlog (zaklju ak)  ulazak u meuvladinu organizaciju B predstavlja nacionalni interes subjekta A; subjekt A treba definirati konceptualne (sektorske) politike i na in kako efikasno usuglaaavati zajedni ke stavove unutar meuvladine organizacije B; informirati i educirati javnost te tra~iti potporu za kona nu politi ku odluku. Objaanjenje  interes subjekta A za formalnom institucionalizacijom odnosa zna i daljnji napredak i prosperitet. lanstvo u meuvladinoj organizaciji B pru~a optimalno zadovoljenje nacionalnih interesa koji moraju biti prezentni te dovoljno kvalitetni za usuglaaavanje s ostalim lanicama meuvladine organizacije B Reevaluacija analiti kog dokumenta Zavraetak pisanja analize ne zna i i kraj analiti kog procesa. Slijedei korak je procjenjivanje potrebe za korekcijama ili ak ponavljanjem analiti kog procesa. Razlozi za korekcijom ili eventualno ponavljanje dijelova analiti kog procesa mogu biti razli iti. Naknadno dobiven va~an ili ak klju an podatak ili spoznaja ne mogu se ignorirati ako mogu utjecati na zaklju ak analize. Takav podatak nu~no je uzeti u obzir iz tri razloga: a) on mo~e dodatno potvrditi zaklju ke naae analize; b) ako novi podatak dovodi u pitanje ispravnost zaklju aka analize, analiti ki proces mora biti ponovljen; c) kada novi podatak mo~e djelomi no utjecati na zaklju ke analize odnosno na neke njezine segmente, ali ne na in da ugro~ava kona ne zaklju ke ve samo u dijelovima koje treba korigirati. Reevaluacija analiti kog dokumenta podrazumijeva proces procjenjivanja analize sa stanoviata njene kvalitete, argumentiranosti i iskoristivosti za donoaenje odluka. Nekoliko je koraka koji nas mogu uvjeriti da smo napravili iskoristivu analizu. Prvi i osnovni korak je usporediti cilj analize i njene zaklju ke odnosno prijedloge. Analiza se izrauje zbog nekog razloga i cilja. Da bi to zadovoljili analiza mora dati neki proizvod. Taj proizvod su konkretni prijedlozi za donositelje odluka. Drugi korak podrazumijeva provjeru ispravnosti optimalnog koriatenja metoda koje smo koristili tijekom cijelog analiti kog procesa. Trei korak ima u vidu provjeru kvalitete prikupljenih podataka i informacija. Koriatenje  pravih informacija svakako je najosjetljiviji trenutak analiti kog procesa. Analiti ar u svom radu najveim dijelom ovisi o kvalitetnim i iskoristivim informacijama. Ako su informacije irelevantne teako je o ekivati da analiza bude druga ija. Metode koje su pogodne za Proizvodnu fazu analize (PROFA) mogu se zajedni ki nazvati 3P metode (procjena, predvianje i ponavljanje). Analitika openito pa i diplomatska analitika teako mo~e izvraiti svoj posao bez procjene. Nije daleko od istine da je cijeli analiti ki proces zapravo jedna kontinuirana procjena. Procjenjuju se podaci i informacije, suparni ki stavovi i njihovi mogui potezi kao i razne opcije za naae odgovore. Slijedei logi ki metodoloaki niz je predvianje. Uspjeano predvianje buduih dogaaja i suparni kih poteza ovisi o dvije va~ne injenice. Prva je kvalitetni izvori informacija odnosno ato vea razina informiranosti i druga, sposobnost samog analiti ara, njegova treniranost i osposobljenost za vrhunske analize. Naposljetku dolazi neizbje~no Repetitio est mater Studiorum. Pojedini segmenti analiti kog procesa podlo~ni su povremenim ponavljanjima kako bi bili sigurni u ispravnost ne samo postupka ve i samog sadr~aja koji ini analizu. Ostale metode poput interviewa i usporedbe mogu se primjenjivati u Pripremnoj fazi (PRIFA) kao i u Proizvodnoj fazi (PROFA). Njihova aktualnost kontinuirano slu~i od samog po etka analiti kog procesa pa sve do objavljivanja analize.  Descartes Rene: Rasprava o metodi, Zagreb, Matica hrvatska 1951., str. 12  Valerie Hudson, Foreign Policy Analysis, Rowman & Litllefield Publishers, 2007.     F[,]f*pppqqBzDz}}`}n:l*ċ֋֍"ln:Z"ĖԖhΛh.ߥߕߕߕh0h06CJOJQJaJ"h0h05>*CJOJQJaJ(jh0h0CJH*OJQJUaJ$h0h0CJOJQJaJmH sH h0h05CJOJQJaJUh0h0CJOJQJaJ:6hlnVXċƋ֍؍T $a$gd0<>ĖƖhj6ΛЛjl $a$gd0..0VXH:BDZ\ dgd0gd0gd0 $a$gd0$ & F )^`a$gd0.X2Z\^`µ{l{h`h`h`h`hjh,HUh,Hhyx=h0CJaJmH sH h0jh00JU!h0OJPJQJ\^JnHtH'hFh0OJPJQJ\^JnHtH hFh0jhFh00JUh0h CJOJQJaJh0h06CJOJQJaJh0h0>*CJOJQJaJh0h0CJOJQJaJ $a$gd0 dgd0 ,1h. A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv66666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J Normal dCJ_HaJmHsHtH DA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List \@\ 0 Footnote Text dCJOJPJQJaJnHtHPoP 0Footnote Text CharOJPJQJnHtH@&`@ 0Footnote ReferenceH*PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] 4rTLrT F[./]a+|W012^_`b8@0(  B S  ?,4 @@A(ARRRR$R-RRRSSS;TATDTOTdTfTgTiTjTlTmToTsTFHHIjlvw O Q    23tu!!" "$$''))))?+A+0,1,..////1144!6#6E6F6J7M7X7Y78 888990919]9^99999::::;;<<<<w=y===>>>> ? ???@???@@B BBBBBBBCCCC0D1DDDDD|E~EFFH H,H-HII@KBKKK9L:L2M3MMMOOPPRRSSSTdTfTgTiTjTlTmToTsT!!#6#6F6F6SsT6K).A))^)`5o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ii^i`hH. 9L9^9`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.))^)`o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ii^i`hH. 9L9^9`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.).B6Y,H0 ~SS@d "*rT".08<LfUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialmTimesNewRoman,BoldTimes New Roman7.@ CalibriC (PMingLiUe0}fԚA$BCambria Math"qKfKf DG* G+!r0S8TKqKX  $P02!xx  Mladen Naki Mladen Naki  Oh+'0d   , 8DLT\Mladen NakiNormalMladen Naki2Microsoft Office Word@vA@>V7@XO DG՜.+,0 hp  MVPEI*S  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcefghijklmnopqrstuvwyz{|}~Root Entry F V1TabledS&WordDocument.SummaryInformation(xDocumentSummaryInformation8CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q