Pregled bibliografske jedinice broj: 121766
Posljedice rata na socijalni život u Vukovaru
Posljedice rata na socijalni život u Vukovaru // Wars of Former Yugoslavia: The Sociology of Armed Conflict at the Turn of the Millennium
Zagreb, Hrvatska, 2002. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 121766 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Posljedice rata na socijalni život u Vukovaru
(Consequences of War on Social Life in the City of Vukovar)
Autori
Kardov, Kruno
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Wars of Former Yugoslavia: The Sociology of Armed Conflict at the Turn of the Millennium
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2002. - 08.12.2002
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
etničke grupe; polarizacija grada; rekonstrukcija socijalne zajednice; sigurni prostor
(ethnic groups; urban polarisation; reconstruction of social community; safe space)
Sažetak
Rad se bavi problemom rekonstrukcije socijalne zajednice na području s dubokim ratnim posljedicama. Primjer Vukovara je zanimljiv iz nekoliko razloga: to je grad u Hrvatskoj koji je pretrpio najveća razaranja s najvećim ljudskim žrtvama, prije rata je imao relativno heterogenu etničku strukturu stanovništva te se nalazi na području koje je pod pravni poredak republike Hrvatske integrirano mirnim putem. U postreintegracijskom periodu (od 1998. godine) vidljiva je tendencija polarizacije grada kao rezultat povratka stanovništva hrvatske nacionalnosti. Autor u radu izdvaja dva faktora koji su značajno pridonijeli polarizacijskim tendencijama (nacionalne agencije i strukturni faktori razdiobe stanovništva) te opisuje različite oblike koje podijeljenost poprima. Činjenica da je grad Vukovar danas prostorno izmiješan, no socijalno polariziran ima za posljedicu stvaranje granica te produciranje etničkih markera i razlika u svakodnevnom životu. Takva socijalna polarizacija ima posljedice, kako pokazuje autor, i na shvaćanje i upotrebu prostora. Prostori u gradu se definiraju procesima markiranja i kolonizacije te time poprimaju obilježja teritorija. Drugim riječima, razlike nastoje zadobiti potvrdu u prostoru-teritoriju, čime se socijalna polarizacija pretvara u prostornu što, onemogućavajući intergrupni kontakt, značajno otežava proces rekonstrukcije predratne zajednice. Rad se temelji na etnografskom istraživanju koje je uključivalo seriju polustrukturiranih intervjua i promatranje sa sudjelovanjem u periodu 2001. i 2002. godine.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA