Pregled bibliografske jedinice broj: 1217641
Povezanost psihičkih čimbenika s prisutnošću tjelesnih bolesti u oboljelih od kroničnog ratnog posttraumatskog stresnog poremećaja
Povezanost psihičkih čimbenika s prisutnošću tjelesnih bolesti u oboljelih od kroničnog ratnog posttraumatskog stresnog poremećaja, 2008., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1217641 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost psihičkih čimbenika s prisutnošću
tjelesnih bolesti u oboljelih od kroničnog ratnog
posttraumatskog stresnog poremećaja
(The relationship between psychological factors and
the presence of physical diseases in patients with
chronic war post-traumatic stress disorder)
Autori
Kušević, Zorana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
05.07
Godina
2008
Stranica
127
Mentor
Gregurek, Rudolf
Ključne riječi
Kronični ratni posttraumatski stresni poremećaj, branitelji, psihički čimbenici, tjelesne bolesti
(Chronic war post-traumatic stress disorder, veterans, psychological factors, physical diseases)
Sažetak
Istraživanje povezanosti psihičkih čimbenika i prisutnosti tjelesnih bolesti u populaciji ratnih veterana oboljelih od kroničnog PTSP-a provedeno je na Klinici za psihološku medicinu Kliničkoga bolničkog centra Zagreb. Ispitivanje psihičkih čimbenika ponajprije se odnosilo na ispitivanje povezanosti aleksitimije, koja se najčešće definira kao nemogućnost prepoznavanja i izrażavanja emocija, a danas se razmatra kao jedan od mogućih čimbenika u etiopatogenezi različitih stanja, među ostalim i psihosomatskih bolesti. Osim povezanosti aleksitimije i tjelesnih bolesti, u veterana oboljelih od kroničnog ratnog PTSP-a istraživala se i povezanost aleksitimije i tzv. somatizacija, koje su shvaćene kao neki oblik neurotičnog simptoma, a odnosile su se na klinički evidentiranu prisutnost simptoma poput glavobolje, smetnji disanja, osjećaja probadanja i bolova u prsnom košu, bolova u abdomenu i s1., što su veterani navodili kao najčeśći tip somatizacija. Osim toga, istraživana je i povezanost somatskih bolesti s ukupnim rezultatom na skali M-PTSD i s rezultatom na upitniku partnerske i rodbinske potpore. Sociodemografskim upitnikom, posebno konstruiranim u svrhu ovog istrażivanja, koji sadrżi 27 čestica, detaljnije je ispitana sociodemografska struktura uzorka. U istraživanje su uključeni svi pacijenti koji su u zadanom razdoblju prošli kroz Dnevnu bolnicu Klinike i zadane ambulante, a pristali su na istraživanje i kompletno popunili testni materijal, te su imali postavljenu dijagnozu kroničnog PTSP-a bez komorbiditeta od strane psihijatra i potvrđenu psihološkom obradom. Dijagnoza je provjerena tijekom istraživanja kliničkim intervjuom prema kriterijima desete revizije Medunarodne klasifikacije bolesti (MKB-10). Pacijenti somatski bolesni prije rata ili oni s posljedicama ozljeda i ranjavanja te zaraznim bolestima i nekim bolestima koja se nikako ne mogu povezati sa psihosomatikom, a odnose se na npr. upalna stanja ili ozljede oka i uha bili su isključeni u smislu tjelesnog morbiditeta. Kao tjelesno oboljeli uključeni su ispitanici s endokrinološkim bolestima, bolestima prehrane, metabolizma, novotvorinama, bolestima krvi i imunološkim bolestima, bolestima cirkulacije, bolestima dišnog sustava, bolestima probavnog sustava, bolestima kože i potkožnog tkiva. Postojanost dijagnoze PTSP-a u ratnih veterana, osim što je potvrđena intervjuom prema MKB-10, provjerena je i primjenom upitnika M-PTSD, koji daje uvid u simptomatologiju i intenzitet simptoma PTSP-a na skali M-PTSD. Rezultati su obrađeni prikladnim statističklm metodama koristeći se programom SPSS za statističku obradu podataka. Ciljevi istraživanja bili su provjeriti jačinu i strukturu povezanosti aleksitimije, PTSP-a i socijalne potpore te dijagnosticiranih somatskih bolesti, kao i provjeriti isto u svezi sa somatizacijama te prikazati osnovna sociodemografska obilježja ispitivane populacije. Hipoteza istraživanja bila je da je aleksitimija rizični čimbenik za razvoj somatike u oboljelih od kroničnog ratnog PTSP-a, što je istraživanjem potvrđeno. Nađena je statistički značajna povezanost ukupnog broja dijagnosticiranih tjelesnih bolesti i rezultata na sve tri subskale upitnika za aleksitimiju TAS-20. Regresijskom analizom utvrđena je statistički najznačajnija prediktivna vrijednost upravo prve skale TAS-20, koja se odnosi na teškoće u prepoznavanju emocija. Nije nađena statistički značajna povezanost aleksitimije i somatizacija, kao ni somatskih bolesti i ukupnog rezultata na skali M-PTSD. Dakle, od svih ispitivanih parametara koji su stavljeni u korelaciju s dijagnosticiranim somatskim bolestima u veterana koji imaju kronični ratni PTSP samo je aleksitimija statistički značajno pozitivno povezana (socijalna potpora i rezultat na skali M-PTSD nisu), a regresijskom analizom pokazano je da upravo prva skala TAS-20, koja se odnosi na teškoće u prepoznavanju emocija, ima najveéu prediktivnu vrijednost. Rezultati pokazuju i statistički značajnu pozitivnu korelaciju PTSP-a i aleksitimije, i to sa sve tri subskale TAS-20. Nadalje, nađena je i statistički značajna korelacija rezultata na skali M-PTSD i skalama socijalne potpore. Statistički značajna pozitivna korelacija nađena je i između pokušaja suicida i rezultata na skali M—PTSD, kao i na TAS-20. Nađena je povezanost rezultata psihijatrijske procjene aleksitimije i ukupnog rezultata na TAS-20 uz visok faktor korelacije. S obzirom na spomenute rezultate, proizlazi da su veterani oboljeli od kroničnoga ratnog PTSP-a koji su pritom i aleksitimični pod većim rizikom za obolijevanje od tjelesnih bolesti. Rezultati otvaraju praktično pitanje potrebe eventualnog skrininga i prevencije tjelesnih bolesti u ratnih veterana oboljelih od posttraumatskoga stresnog poremećaja, a djelomice i rasvjetljavaju pitanje važnosti psihičkih čimbenika u etiopatogenezi somatskih bolesti u tih veterana, što je originalni znanstveni doprinos. Naznačeno je i pitanje povezanosti aleksitimije s pokušajima suicida u ispitivanoj populaciji jer se pokazalo da postoji veza između pokušaja suicida ne samo s ukupnim rezultatom na skali M-PTSD nego i s aleksitimijom. Rezultati na pitanjima iz sociodemografskog upitnika otvaraju cijeli niz praktičnih pitanja glede psihosocijalne skrbi za spomenutu populaciju. Istraživanjem je potvrđena hipoteza da je aleksitimija rizični čimbenik za pojavu somatskih bolesti u oboljelih od kroničnog ratnog PTSP-a.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb