Naslov
ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA EU (ZVSP) I RUSKA AGRESIJA NA UKRAJINU 2014.
(EU COMMON FOREIGN AND SECURITY POLICY (CFSP) AND RUSSIAN AGGRESSION ON UKRAINE IN 2014.)

Autori
Kojić, Žana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Mjesto
Zagreb

Datum
22.09

Godina
2022

Stranica
65

Mentor
Nakić, Mladen

Ključne riječi
rat, Vladimir Putin, sigurnost, agresija, Zajednička vanjska i sigurnosna politka, Zajednička obrambena i sigurnosna politika, sankcije, Krim
(war, Vladimir Putin, security, aggression, Common Foreign and Security Policy, Common Defense and Security Policy, sanctions, Crimea)

Sažetak
Rusko – ukrajinska kriza počela je sve više dolaziti do izražaja 2014. godine nakon što su ruske snage došle do Krima i uzduž granice koja razdvaja Ukrajince i proruske pobunjenike u Donbasu. Nakon što su Ukrajinci donosili zakone koji su suprotni od onih koji su propisani Minskim sporazumom, Rusija je to shvatila na način da Ukrajina nema namjere mirnim putem rješavati cijelu situaciju. Jedan od većih ruskih strahova je NATO savez koji je održavao vojne vježbe u Crnom moru, jer su smatrali kako će amerikanci poduzeti određene mjere i pokušati obraniti teritorij. Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, države članice imaju mogućnost razvitka međunarodnih odnosa i suradnje, ali isto tako i sprječavanja mogućih sukoba suradnjom. S druge strane, bez Zajedničke obrambene i sigurnosne politike, nema ni Zajedničke vanjske i sigurnosne politike, jer ako međusobno djeluju mogu biti efikasnije i korisnije u svojoj funkcionalnosti. Rusko-ukrajinski odnosi su nekada davno bili prilično stabilni, sve do raspada Sovjetskog saveza kada se Rusija nije mogla pomiriti s činjenicom da Ukrajina želi neovisnost, ali isto tako i kada se na ukrajinskom teritoriju sve više osjetio Zapadni utjecaj. Naime, ruski problem podrazumijeva širenje granica blizu istočnih zemalja zbog teritorijalne moći, ali i vojnih snaga NATO saveza koji su sve bliže ruskom području. Nakon dolaska Vladimira Putina na vlast, sva nada za demokratskom Rusijom je pala u vodu, uzevši u obzir da je Putin bivši agent KGB-a u kojem je demokracija nepostojeći pojam. Putin je kroz godine toliko napredovao da je u današnje vrijeme, a i posljednjih par godina među najvećim i najmoćnijim diktatorima svijeta. Uzevši u obzir da je Rusija ugrozila sigurnost Ukrajine, ali i cijele Europske unije, sankcije prema Rusiji su bile neizbježne kako bi se ruska agresija što prije zaustavila. Rusija i ruski predsjednik Putin, raspad SSSR-a nikada nisu prihvatili niti im je išlo u prilog, a samim time i neovisnost Ukrajine. Ukrajina se pronašla u najvećem problemu bila 2013. godine, kada je tadašnji predsjednik Janukovič odlučio kako neće potpisati sporazum kojim bi se Ukrajina pridružila EU, nakon čega je došlo do masovnih prosvjeda na Majdanu. Iako je Ukrajina sama po sebi više orijentirana prema ruskoj kulturi i pod njenim je utjecajem, EU je nudila ono što je ključno za opstanak neke države kao što su sigurnost, zapadni utjecaj, modernizaciju i prosperitet. Takva se vrsta događaja loše odrazila, ne samo na Rusko – Ukrajinske odnose, nego i na SAD i EU. Naime, netrepeljivost je značajno kulminirala kada je Rusija ilegalno preuzela Krim s kojim je dobila geostrateški položaj u Crnom moru, te na taj način prekršila međunarodno pravo i ugovore nakon čega su SAD i EU nametnuli sankcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA