Pregled bibliografske jedinice broj: 1216885
Hrvatsko seljačko pjevačko društvo Podgorac iz Gračana i prva božićna ploča u Jugoslaviji i hrvatskom iseljeništvu
Hrvatsko seljačko pjevačko društvo Podgorac iz Gračana i prva božićna ploča u Jugoslaviji i hrvatskom iseljeništvu // Gastarbajterska iseljenička poema od stvarnosti do romantizma / Jurić, Tado ; Komušanac, Monika ; Krašić, Wollfy (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2022. str. 465-476 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1216885 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatsko seljačko pjevačko društvo Podgorac iz
Gračana i prva božićna ploča u Jugoslaviji i
hrvatskom iseljeništvu
(Croatian Peasant Singing Society Podgorac from
Gračani and the first Christmas record in
Yugoslavia and the Croatian diaspora)
Autori
Novosel, Domagoj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Gastarbajterska iseljenička poema od stvarnosti do romantizma
/ Jurić, Tado ; Komušanac, Monika ; Krašić, Wollfy - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2022, 465-476
ISBN
978-953-8349-40-9
Skup
I. međunarodno znanstveno-stručni skup "Gastarbajterska iseljenička poema - od stvarnosti do romantizma"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.10.2020. - 20.10.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Podgorac ; Gračani ; Božić ; božićne pjesme ; božićna ploča
(Podgorac ; Gračani ; Christmas ; Christmas song, Christmas plaque)
Sažetak
Tijekom razdoblja obiju jugoslavenskih država, monarhističke i komunističke, znatan obol očuvanju hrvatskoga identiteta, osobito u okolici Zagreba imala su razna seljačka pjevačka društva. Duga tradicija muškoga zborskoga pjevanja u selima Zagrebačkoga prigorja očitovala se u cijelom vijencu društava koja su se počela osnivati već koncem XIX. stoljeća. Tako redom nastaju: HSPD Sljeme u Šestinama (1895.), HKPD Bosiljak u Čučerju (1896.) HSPD Podgorac u Gračanima (1907.), HSPD Frankopan u Remetama (1920.) i HKUD Prigorec u Markuševcu (1923.). Do tada neorganizirane grupe mladića koje pjevaju na seoskim križanjima i neformalnim druženjima, reguliraju pravni status i organizacijsku strukturu. Vrlo brzo postaju glavni nosioci društvenih i kulturnih događanja u Zagrebačkom prigorju, a velik utjecaj ostvaruju i u gradu Zagrebu. S vremenom njihova mjesta okupljanja postaju ne samo kulturna žarišta u kojima se čuva lokalna i nacionalna svijest, nego i središta iz kojih se vodi praktična politika na lokalnoj razini. Izrazita nacionalna svijest dodatno postaje ojačana pojavom seljačke ideologije braće Radić koja često posjećuju sela Zagrebačkoga prigorja stvarajući u njima svoje političke utvrde s velikim izbornim potencijalom. Nakon 1945. godine i uspostave komunističkoga režima pjevačka društva Zagrebačkoga prigorja i dalje djeluju nastojeći konstantno balansirati između građanske lojalnosti novom režimu i narodne tradicije neupitno povezane s katoličkim blagdanima i običajima. Sukladno tome 1965. godine Hrvatsko seljačko pjevačko društvo Podgorac iz Gračana snima prvu božićnu ploču u povijesti hrvatskoga naroda, a koja je prvotno bila namijenjena isključivo hrvatskom iseljeništvu. Prvi puta hrvatske božićne pjesme bile su dostupne hrvatskom iseljeništvu, a zbog velike popularnosti vlasti te zatopljenja odnosa Crkve i Države te liberalizacije društva, ploča je uskoro bila dostupna i u domaćim trgovinama. Tadašnji Jugoton dodijelio je Društvu Dijamantnu ploču zbog broja prodanih primjeraka.
Izvorni jezik
Hrvatski
