Pregled bibliografske jedinice broj: 1216740
Biologija šimširovog moljca (Cydalima perspectalis, Walker) u Republici Hrvatskoj
Biologija šimširovog moljca (Cydalima perspectalis, Walker) u Republici Hrvatskoj, 2022., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1216740 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Biologija šimširovog moljca (Cydalima perspectalis,
Walker) u Republici Hrvatskoj
(Biology of Box tree moth (Cydalima perspectalis,
Walker) in Republic of Croatia)
Autori
Šuliček, Matea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
22.09
Godina
2022
Stranica
30
Mentor
Lemić, Darija
Neposredni voditelj
Virić Gašparić, Helena
Ključne riječi
šimširov moljac ; biologija ; invazivnost ; razvojni stadiji ; suzbijanje
(box tree moth ; biology ; invasiveness ; developmental stages ; control)
Sažetak
Porijeklom iz Azije, Cydalima perspectalis Walker, šimširov moljac, proširio se čitavim svijetom u kratkom vremenskom razdoblju zbog dobrih adaptacijskih sposobnosti. U Europi je prvi puta zabilježen 2007. u Njemačkoj i Nizozemskoj gdje je unesen na zaraženim sadnicama biljaka šimšira (Buxus sp.). U Hrvatskoj je prvi puta utvrđen u Istri, 2012.. Štete biljkama šimšira nanose gusjenice svih razvojnih stadija. Intenzivno se hrane grizenjem i žvakanjem svih biljnih dijelova uzrokujući defolijaciju, a prilikom jakog napada i smrt biljaka. Šimširovog moljca je lako prepoznati po karakterističnom izgledu krila te zapredcima i svilenim nitima koje radi na granama i listovima šimšira. Cilj istraživanja bio je utvrditi dužinu pojedinog razvojnog stadija odnosno biologiju ovog štetnika u uvjetima kontinentalne Hrvatske te na temelju dobivenih podataka utvrditi optimalne termine suzbijanja. Prikupljeno je ukupno 292 gusjenica s lokaliteta Garešnica nakon prezimljenja na biljkama šimšira (travanj). Prikupljene gusjenice stavljene su u entomološke kaveze. Praćena je dužina razvoja svih stadija moljca tijekom šest mjeseci. Rezultati su pokazali da C. perspectalis iz prezimljenja izlazi i započinje raditi štete početkom travnja. Dijapauza započinje krajem kolovoza. Utvrđeno je da gusjenice ne moraju proći sve razvojne stadije prije kukuljenja. U fazu kukuljice mogu ući u L4 i L5 stadiju. Ovim istraživanjem, u uvjetima kontinentalne Hrvatske, utvrđena je pojava dvije generacije šimširovog moljca godišnje. Na temelju utvrđene biologije, preporučen termin suzbijanja ove vrste je u trenutku izlaska gusjenica iz prezimljenja u travnju u pa sve do svibnja te ponovno u zadnjoj dekadi lipnja pa do prve dekade srpnja kada je prisutna druga generacija gusjenica. Suzbijanjem gusjenica koje izlaze iz prezimljenja smanjuje se brojnost druge generacije. Suzbijanjem druge generacije gusjenica smanjuje se broj leptira druge generacija, a samim time i broj prezimljujuće generacije koja štetne nanosi rano u proljeće iduće godine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb