Naslov
Progon kršćana u Rimskom Carstvu
(Persecution of Christians in Roman Empire)

Autori
Mandić, Jure

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Studij Povijest Jadrana i Mediterana

Mjesto
Dubrovnik

Datum
20.09

Godina
2022

Stranica
30

Mentor
Marić, Marinko

Ključne riječi
progoni, kršćani, uzroci, razdoblja, Rimsko Carstvo.
(persecutions, Christians, cause, period, Roman Empire.)

Sažetak
Rad se bavi kronološkim pregledom progona kršćanstva i naglašava moguće razloge zašto do progona dolazi. Ova vjeroispovijest danas je najmnogoljudnija religija na svijetu, ali u početcpočecima je bila zabranjena i progonjena. Isus Krist, odnosno Mesija, poslan je na zemlju da oslobodi ljude grijeha i time je ustanovio novu vjeru koja je proizašla iz Židovstva, stoga su u Rimu na prve kršćane gledali kao na sektu unutar Židovstva. Zbog svog brzog širenja ona će s vremenom postati državna religija u Rimskom Carstvu. Progoni kršćana podijeljeni su u tri razdoblja, a početkom se smatra progon za vrijeme cara Nerona, koji je u kršćanima našao žrtveno janje za veliki požar u Rimu. Brojni carevi nakon Nerona progonili su kršćane, ali su ti progoni uglavnom bili lokalnog karaktera i nisu bili propisani zakonom. Prvi car koji se odlučio suprotstaviti kršćanima na cjelokupnom teritoriju carstva bio je Decije koji je od svih carevih podanika zahtijevao prinos žrtve, što je kršćanima bilo nezamislivo. Car Valerijan će izdati zakone usmjerene direktno protiv kršćana, a jedan od najgorih progona dogodio se za Dioklecijana. Ipak, kršćanstvo se tijekom ovog razdoblja širilo i bivalo sve brojnije. Nakon desetljeća progona i straha konačno će car Konstantin Veliki 313. godine Milanskim ediktom kršćanstvo proglasiti ravnopravnom religijom diljem Carstva, a za Teodozija Velikog kršćanstvo će postati državna religija Rimskog Carstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA