Pregled bibliografske jedinice broj: 1216605
ZNAČENJE GLAZBENOG ODGOJA I OBRAZOVANJA KOD PLATONA I ARISTOTELA
ZNAČENJE GLAZBENOG ODGOJA I OBRAZOVANJA KOD PLATONA I ARISTOTELA // Marsonia: časopis za društvena i humanistička istraživanja, 1 (2022), 1; 133-139 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1216605 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ZNAČENJE GLAZBENOG ODGOJA I OBRAZOVANJA KOD PLATONA
I ARISTOTELA
(THE MEANING OF MUSIC EDUCATION IN PLATO AND
ARISTOTLE)
Autori
Šimunović, Zrinka
Izvornik
Marsonia: časopis za društvena i humanistička istraživanja (2939-4368) 1
(2022), 1;
133-139
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
društvo ; filozofi ; glazbeno obrazovanje ; stara Grčka
(ancient Greece ; musical education ; philosophers ; society)
Sažetak
Važnost glazbenog obrazovanja i glazbe u razvoju društva u cjelini nikada nije bila veća i značajnija kao u vrijeme stare Grčke. Sukladno ciljevima tadašnjeg filozofskog obrazovanja, odgoj i obrazovanje služili su određenom društvenom poretku i ciljevima građanskog društva. Najveći zagovornici i utemeljitelji glazbenog obrazovanja u to vrijeme bili su grčki filozofi Platon i Aristotel. Prema Platonu, glazba ima velik utjecaj na cijelo ljudsko biće, a posebno na samom početku odgoja. Stoga su, prema Platonu, majke prvi učitelji glazbe svojoj djeci. Platon je zagovarao vokalnu glazbu, a ulogu instrumentalne glazbe smatrao je samo pratnjom pjevanju. U svojim je stavovima bio tradicionalniji i konzervativniji od Aristotela. Oba su se filozofa slagala oko važnosti i najvećeg utjecaja glazbe kod paideie, tj. odgoja i obrazovanja mlade osobe. Za razliku od Platona, Aristotelovi su tekstovi uglavnom prijedlozi i primjeri što bi sve glazba i ples trebali biti u jednoj državi. Aristotel je bio više usredotočen na odgoj slušatelja koji razlikuje kvalitetnu od nekvalitetne glazbe te na upotrebu glazbenih aktivnosti, pjevanja, sviranja i plesa kao korisnog načina provođenja slobodnog vremena. Ideje ovih velikih mislilaca i danas su ključne u raspravama na temu položaja i budućnosti nastave glazbe u školama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Glazbena umjetnost, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
