Naslov
Gramatički metajezik i gramatički opisi u latinskim i hrvatskim jezikoslovnim priručnicima – na primjeru vrsta riječi, podjele i naziva zavisnosloženih rečenica
(Grammatical Metalanguage and Description in Latin and Croatian Linguistic Manuals – the example of word classes, the classification and terminology of dependent sentences)

Autori
Mihaljević, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Jezično i izvanjezično u međudjelovanju

Urednik/ci
Matešić, Mihaela ; Nigoević, Magdalena

Izdavač
Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL)

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
261-278

ISBN
978-953-8281-52-5

Ključne riječi
gramatički metajezik, gramatički opis, sintaksa, hrvatski, latinski
(grammatical metalanguage, grammatical description, syntax, Croatian, Latin)

Sažetak
U radu se analiziraju i uspoređuju opisi u latinskim i hrvatskim gramatičkim priručnicima struktura i pojava koje su istovjetne u hrvatskome i latinskome jeziku. Kao polazna se gramatika za latinski uzima Latinska gramatika Gortana, Gorskoga i Pauša (2015), a kao polazna gramatika za hrvatski Hrvatska školska gramatika Lane Hudeček i Milice Mihaljević (2017) te školski kurikul (2019). Polazi se od hipoteze da se hrvatski i latinski gramatički opisi na nekim razinama razlikuju, ali i da je hrvatski metajezik pod snažnim utjecajem latinskoga gramatičkog metajezika. Provedenom se analizom pokušava utvrditi mjera u kojoj je polazna hipoteza točna te se pokušavaju odrediti razlozi drukčijega opisa pojedinih podudarnih oblika. Građi se pristupa s pomoću kontrastivne i deskriptivne analize nazivlja ekscerpiranoga iz analiziranih gramatika. Kao polazište za analizu u obzir su uzeta prethodna istraživanja hrvatskih gramatika, osobito radovi Katičić (1981, 2002a), Demo (2004, 2007, 2011), Šrepel (1888, 1890ab), Stolac (1991, 2002, 2004), Štefanić (1940), Raguž (1980–1981, 1987), Pranjković (1992ab, 1993–1994), A. Horvat (2002), V. Horvat (1999), Tafra (1993, 1995, 1999). U radu se analizira podjela na vrste riječi u hrvatskim i latinskim jezikoslovnim priručnicima te podjela zavisnih rečenica jer se u toj podjeli najviše razlikuju sintaktički opisi hrvatskoga i latinskoga s obzirom na činjenicu da je u starijim gramatikama sintaktički opis najčešće zahvaćao samo razinu sintagma, a obrade rečenica uglavnom nije bilo (v. Tafra 1993: 141). Rad se bavi jednim od triju pravaca istraživanja povijesne sintakse – analizom sintaktičkih opisa u hrvatskim gramatikama (Stolac 2004: 31–32). Utvrđuje se da je vjerojatan razlog za različite opise zavisnih rečenica u hrvatskome i latinskome činjenica da u ranijim latinskim gramatikama nije bila obuhvaćena sintaksa rečenice, nego se sintaksa usvajala čitanjem uzornih autora (npr. Cicerona). Cilj je rada utvrditi razlike između hrvatskoga i latinskoga gramatičkog metajezika i utvrditi izvanjezične utjecaje na gramatologiju tih dvaju jezika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA