Pregled bibliografske jedinice broj: 1215817
(Re)definiranje suvremenog hrvatskog identiteta kao motivacijski element u smislu poticanja povratka iseljenika, ulaganja i jačanja veza s domovinom
(Re)definiranje suvremenog hrvatskog identiteta kao motivacijski element u smislu poticanja povratka iseljenika, ulaganja i jačanja veza s domovinom // Hrvatska izvan domovine IV – Zbornik radova predstavljenih na 4. Iseljeničkom kongresu. / Hebrang Grgić, Ivana ; Lemić, Vlatka ; Sopta, Marin ; Trošelj Miočević, Tanja (ur.).
Zagreb: Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, 2022. str. 27-35 (plenarno, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1215817 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
(Re)definiranje suvremenog hrvatskog identiteta
kao motivacijski element u smislu poticanja
povratka iseljenika, ulaganja i jačanja veza s
domovinom
((Re)defining contemporary Croatian identity as a
motivational element for encouraging the return of
emigrants, investment and strengthening ties with
the homeland)
Autori
Skoko, Božo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatska izvan domovine IV – Zbornik radova predstavljenih na 4. Iseljeničkom kongresu.
/ Hebrang Grgić, Ivana ; Lemić, Vlatka ; Sopta, Marin ; Trošelj Miočević, Tanja - Zagreb : Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, 2022, 27-35
Skup
Hrvatska izvan domovine IV
Mjesto i datum
Marija Bistrica, Hrvatska, 10.06.2021. - 11.06.2021
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
brend, Hrvatska, identitet, imidž, iseljneištvo, strategija
(brand, Croatia, identity, image, diaspora, strategy)
Sažetak
Različiti naraštaji hrvatskih iseljenika napuštali su domovinu u različitim društvenim i političkim okolnostima te su na različite načine formirali svoju sliku Hrvatske, kao i odnos prema njezinu identitetu. U međuvremenu su stasali novi naraštaji njihovih potomaka koji su svoj pogled na identitet Hrvatske kreirali zahvaljujući stajalištima njihovih roditelja, djelovanju Crkve i iseljeničkih institucija, te praćenjem medija i neposrednim iskustvima tijekom boravka u domovini. Stvaranjem neovisne hrvatske države došlo je do redefiniranja hrvatskog identiteta. Međutim, prema nizu autora, taj je proces ostao nedovršen nakon 2000. godine. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju bio je prilika za jačanje identiteta i imidža Hrvatske, međutim prilike nisu dovoljno iskorištene, pa smo u zajednicu europskih država i naroda ušli pomalo nedefiniranog identiteta te sa imidžom lijepe turističke zemlje. Godine 2018. bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović utemeljila je Radnu skupinu za razvoj identiteta i brenda Republike Hrvatske, koja je djelovala od studenoga 2018. do lipnja 2019., te iznjedrila strateške preporuke za definiranje novog nacionalnog identiteta i suvremenog brenda. Time je ujedno otvorena rasprava u Hrvatskoj o tim važnim pitanjima, koja je kulminirala hrvatskim predsjedanjem Europskom unijom 2020. Ovaj rad se bavi ključnim elementima suvremenog hrvatskog identiteta redefiniranjem imidža Hrvatske u svijetu, koji mogu postati atraktivan motivacijski element među hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima u smislu stvaranja novog pogleda na domovinu, a time i poticanja povratka, jačanja ulaganja i kreiranja novih veza s Hrvatskom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Informacijske i komunikacijske znanosti
