Naslov
„IMAGO NOBILIS“ – REPREZENTACIJA OBITELJI ORŠIĆ NA PROSTORU TROJEDNE KRALJEVINE U 18. STOLJEĆU
("IMAGO NOBILIS" – REPRESENTATION OF THE ORŠIĆ FAMILY IN THE TRIUNE KINGDOM IN THE 18TH CENTURY)

Autori
Batelja Majić, Petra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet hrvatskih studija

Mjesto
Zagreb

Datum
20.07

Godina
2021

Stranica
286

Mentor
Manin, Marino ; Repanić-Braun, Mirjana

Ključne riječi
18. stoljeće, Trojedna Kraljevina, plemstvo, genealogija, umjetnost, obitelj Oršić
(18th Century, the Triune Kingdom, nobility, genealogy, art, the Oršić family)

Sažetak
U disertaciji se na temelju sačuvanih umjetničkih djela istražuje kako je hrvatsko plemstvo koristilo umjetnost kao sredstvo za potvrđivanje elitnog statusa i određenja političke, ideološke i vjerske pripadnosti. U fokusu istraživanja su narudžbe plemićke obitelji Oršić, slikarska djela namijenjena ukrašavanju njihovih privatnih prostora na području Trojedne Kraljevine u 18. stoljeću. Interdisciplinarna povijesna i povijesnoumjetnička analiza pokazala je društveno-političku ulogu Krste II. (1718. − 1782.), Josipe Oršić r. Zichy (1723. − 1778.) Adama (1748. – 1820.), Ivana Nepomuka (1753. − 1817.) i Franje Ksavera (1758. − 1807.), ali i odgovorila na konkretna pitanja provenijencije, konteksta narudžbi i nastanka pojedinih djela, značaj obiteljskih, društvenih i političkih veza između plemićkih obitelji te umjetničkih kanala kojima su likovni predlošci iz kulturnih i političkih središta Monarhije dospijevali na prostor Trojedne Kraljevine. U prvom poglavlju donosi se kronologija života članova obitelji Oršić u 18. st. kojoj je pridružena kratka povijesnoumjetnička analiza sačuvanih obiteljskih portreta te galerija ugarsko-hrvatskih kraljeva. U drugom poglavlju proučava se fenomen stvaranja obiteljske predaje o podrijetlu te njen razvojni put kao obiteljske genealogije i naposljetku, afirmaciju u vidu kreiranja obiteljskog grba, pisanih i slikanih rodoslovlja. Naredna poglavlja donose analizu i kontekstualizaciju umjetničke baštine sačuvane in situ u profanim zdanjima, to jest, Oršićevim dvorcima u Gornjoj Stubici (Samcima), Gornjoj Bistri, Jakovlju i Slavetiću ; odnosno sakralnim prostorima pod njihovim patronatstvom u župnim crkvama sv. Antuna Pustinjaka u Slavetiću, sv. Jurja Mučenika u Gornjoj Stubici i sv. Nikole u Poljanici Bistranskoj ; te kapeli sv. Franje Ksaverskog u sklopu dvorca u Gornjoj Stubici i sv. Josipa u sklopu dvorca u Gornjoj Bistri. Tekst je popraćen sa sto trideset i devet ilustracija te tri tekstualna priloga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA