Pregled bibliografske jedinice broj: 1215250
ENERGETSKA INFRASTRUKTURA KAO PRETPOSTAVKA ENERGETSKE TRANZICIJE
ENERGETSKA INFRASTRUKTURA KAO PRETPOSTAVKA ENERGETSKE TRANZICIJE // DRUŠTVENA I GOSPODARSKA REVITALIZACIJA SISKA I BANIJE/BANOVINE / Čavrak, Vladimir (ur.).
Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022. str. 183-209
CROSBI ID: 1215250 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ENERGETSKA INFRASTRUKTURA KAO PRETPOSTAVKA
ENERGETSKE TRANZICIJE
(ENERGY INFRASTRUCTURE AS AN ASSUMPTION
ENERGY TRANSITIONS)
Autori
Gelo, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
DRUŠTVENA I GOSPODARSKA REVITALIZACIJA SISKA I BANIJE/BANOVINE
Urednik/ci
Čavrak, Vladimir
Izdavač
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
183-209
ISBN
978-953-346-183-0
Ključne riječi
energetska infrastruktura, energetska tranzicija, električna energija, potrošnja
(energy infrastructure, energy transition, electricity, consumption)
Sažetak
Energetski sektor usko je povezan s gospodarskim razvojem. Električna energija neophodna je kao jedan od proizvodnih faktora u proizvodnji dobara i usluga. Ona je također ključna i kao finalni oblik energije u svakodnevnom životu pojedinca i cjelokupnog društva uopće. Proizvodnja električne energije, kao i cijeli energetski sektor koji je bio i još uvijek jest baziran na fosilnim gorivima neupitno je utjecao na rast emisije CO2, što je utjecalo na okoliš i dovelo do klimatskih promjena. Jedno od općeprihvaćenih rješenja na globalnoj razini za smanjenje negativnog utjecaja na okoliš od strane energetskog sektora jest i energetska tranzicija, kojom se fosilna goriva zamjenjuju obnovljivim izvorima energije, a električna energija postaje ključan oblik finalne energije. U središte novog energetskog tržišta i elektroenergetskog sustava stavlja se aktivni kupac koji istovremeno proizvodi i troši električnu energiju. Energetska tranzicija vodi ka distribuiranoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, kao što su voda, vjetra ili sunce. Broj proizvodnih postrojenja naglo raste, a postrojenja su geografski raspršena po cijeloj Hrvatskoj. Kvalitetna prijenosna i distribucijska mreža, kako na nacionalnoj tako i lokalnoj razini, ključna je za sigurnu opskrbu električnom energijom. Hrvatska je u skladu s energetskom politikom EU-a usvojila energetsku strategiju, kojom potiče obnovljive izvore energije i ubrzano gradi nove proizvodne kapacitete. Analiza u radu pokazala je značajno smanjivanje potrošnje električne energije u razdoblju od 2010. do 2019. godine između pojedinih regija. Smanjivanje potrošnje dominantno je u sektoru kućanstava, ali se u nekih regijama događa i u sektoru poduzetništva i industrije. Jedna od triju regionalnih sredina koja istovremeno ima smanjivanje potrošnje u svim trima kategorijama potrošnje su Sisak i Banovina. Daljnja analiza pokazuje i problem sigurnosti opskrbe električnom energijom jer područje Siska i Banovine spada u regionalne sredine kako s najvećim brojem prekida napajanja i opskrbom električnom energijom tako i vremenom trajanja prekida. Jedan od razloga jest starost elektroenergetske infrastrukture i njezino neodržavanje. Također, velika iseljavanja stanovništva u proteklih 30-ak godina utjecala su na neadekvatno održavanje infrastrukture s obzirom na manji broj stanovništva u lokalnim naseljima. Rješenje je svakako u izgradnju kvalitetne energetske infrastrukture kao važne pretpostavke energetske tranzicije i regionalnog razvoja te zadržavanja postojećeg i privlačenja novog stanovništva putem otvaranja novih radnih mjesta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija