Naslov
Hrvatska glazba i Hrvatski radio
(Croatian Music and Croatian Radio)

Autori
Čunko, Tatjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Muzička akademija

Mjesto
Zagreb

Datum
20.06

Godina
2011

Stranica
435

Mentor
Sedak, Eva

Ključne riječi
Hrvatski radio, umjetnička glazba 20. stoljeća, Simfonijski orkestar, Komorni orkestar, Zagrebački solisti, Zbor
(Croatian Radio, classical music, 20th Century, Symphony Orchestra, Chamber Orchestra, Zagreb Soloists, Chor)

Sažetak
Europske radio-stanice ubrzo nakon pokretanja emitiranja, početkom 20-ih godina 20. stoljeća, počinju osnivati vlastite ansamble te na nekoliko načina počinju utjecati na glazbeni život sredina u kojima djeluju: postaju vodeći poslodavci u glazbenoj industriji, organiziraju cikluse javnih koncerata, na repertoar javnih koncerata uvrštavaju djela izvan standardnog repertoara, na turnejama promiču nacionalni repertoar i organiziraju specijalizirane festivale. Jedan od ciljeva ovog istraživanja jest pokazati da Hrvatski radio, odnosno njegovi povijesni prethodnici (Radio-Zagreb, Hrvatski krugoval, pa ponovno Radio-Zagreb), nije u tome iznimka: i on je vodeći poslodavac i organizator ciklusa javnih koncerata, širitelj repertoara i promotor nacionalnog repertoara te supokretač i sudionik specijaliziranih festivala. U tu su svrhu prikupljeni i sistematizirani podaci o javnim koncertima ansambala Hrvatskog radija i sačinjen popis izvedenih djela. Drugi je cilj ovog istraživanja prezentiranje i valoriziranje važnih aspekata odnosa hrvatske umjetničke glazbe i Hrvatskoga radija, kao što su poticanje suvremenog stvaralaštva, istraživanja i izvođenja djela glazbene baštine i stvaranja standardnog repertoara hrvatske umjetničke glazbe. Za tu svrhu su iz prikupljenih glazbenih kritika izdvojene reakcije stručne javnosti na repertoarnu politiku radijskih ansambala, posebno na poticanje i izvođenje djela suvremenih hrvatskih skladatelja i djela iz hrvatske glazbene baštine, te na kvalitetu izvedbe. Rezultate istraživanja prikazali smo u tri velike cjeline: prva počinje osnivanjem Radio-stanice Zagreb i radio-orkestra, a završava izdvajanjem Simfonijskog orkestra iz Radio-Zagreba (1926.-1948.), druga počinje ponovnim pokušajima pokretanja Simfonijskog orkestra, kulminira istovremenim djelovanjem čak četiriju ansambala – Simfonijskog orkestra, Komornog orkestra, Zagrebačkiih solista i Zbora, a završava izdvajanjem Zagrebačkih solista iz Radio-Zagreba (1949.-1972.), a treća cjelina posvećena je djelovanju preostalih dvaju ansambala Hrvatskog radija do danas (1973.-2010.). U hrvatsku umjetničku glazbu Hrvatski radio počinje ulagati tek otkada je podržavljen (1939.), i to, posredno, ulaganjem u vlastiti radio-orkestar, čijim se povećavanjem širi i repertoar djela hrvatskih skladatelja, te osnivanjem zbora (1941.). Od tada do danas su zbor (bez prekida) i simfonijski orkestar (s prekidom od 1948. do 1956.) dva temeljna ansambla Hrvatskog radija, uz koje su u kraćim razdobljima djelovali još i Komorni orkestar (1951.-1972.) i Zagrebački solisti (1953.-1978.). Ti su ansambli na javnim koncertima od 1942. do 2010. izveli preko 1500 djela hrvatskih skladatelja, od čega su naručili i praizveli 285, u rasponu od zbornih djela do opera, a razmjerno najviše u razdoblju od 1958. do 1978. kada istovremeno djeluju sva četiri ansambla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA