Pregled bibliografske jedinice broj: 1214861
»Ne znaš je li ovaj porok odvratniji ili ružniji«: Seneka o emociji gađenja
»Ne znaš je li ovaj porok odvratniji ili ružniji«: Seneka o emociji gađenja // XVI. Mediteranski korijeni filozofije / Guć, Josip ; Lunić, Anita ; Matijević, Mira (ur.).
Zagreb : Split, 2022. str. 44-45 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1214861 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
»Ne znaš je li ovaj porok odvratniji ili ružniji«: Seneka o emociji gađenja
(»It would be hard to say whether the vice is more abhorrent or disfiguring«: Seneca on disgust)
Autori
Zagorac, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XVI. Mediteranski korijeni filozofije
/ Guć, Josip ; Lunić, Anita ; Matijević, Mira - Zagreb : Split, 2022, 44-45
Skup
XVI. Mediteranski korijeni filozofije
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 31.08.2022. - 03.09.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Seneka, gađenje, vrlina, emocije
(Seneca, disgust, virtue, emotion)
Sažetak
Nastojanja stoika ka ostvarenju života neuznemirenog mudraca u svome su se važnome dijelu odnosila i na suzbijanje emocija. Kognitivna teorija emocija kakvu su zagovarali stoici emocije je vidjela kao rezultat pogrešnih prosudbi i znak da naš odgoj ka vrlini još mora svladati mnoge izazove. No, nije lako odreći se emocija, a neki tvrde – kao što to primjerice čini Aristotel – da iskorjenjivanje emocija nije niti poželjno. Štoviše, Aristotel će tvrditi da emocije imaju važnu ulogu u uvježbavanju vrline. Senekin odgovor Aristotelu na temu gnjeva u spisu De Ira dobro je poznat: gnjev nije niti prirodan niti koristan, a svakako nije niti – kao što sugerira Aristotel – poželjan znak postojanja senzibiliteta za pravično i moralno. Protivno Aristotelu, Seneka će ponuditi različite argumente za eliminaciju gnjeva. Međutim, čini se da njegova strategija koja nepokolebljivo poziva na racionalno ophođenje sa svijetom uključuje još nešto, a to je stvaranje odbojnosti spram gnjeva. Tako već u uvodnome dijelu spisa De Ira Seneka upućuje čitatelja da s odvratnošću promatra osobu koju je zahvatilo takvo »kratko ludilo« (De Ira, 1.2). Je li doista jedna emocija, u ovom slučaju emocija gađenja, u stoičkom odgojnom i terapijskom projektu odjednom od neprijatelja postala saveznikom? U izlaganju će se ukratko analizirati pozicija gađenja u Senekinim tezama. Pored gađenja koje je potaknuto osjetilnim putom, na primjer pogledom na gnjevnu osobu, ono se pojavljuje i kontekstu moralnosti. Posebno će nas zanimati Senekini komentari o gađenju kao izvorištu dehumanizacijskih praksi, a što potvrđuju kako brojni povijesni primjeri tako i suvremena empirijska istraživanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
