Pregled bibliografske jedinice broj: 1214742
Primjena bespilotne letjelice u projektu sanacije odlagališta otpada Kaštijun u Puli
Primjena bespilotne letjelice u projektu sanacije odlagališta otpada Kaštijun u Puli, 2022., diplomski rad, diplomski, Geodetski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1214742 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Primjena bespilotne letjelice u projektu sanacije
odlagališta otpada Kaštijun u Puli
(Application of an unmanned aerial vehicle in the
rehabilitation project of the "Kaštijun" waste
disposal site in Pula)
Autori
Nikolić, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Geodetski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
16.09
Godina
2022
Stranica
47
Mentor
Marendić, Ante
Neposredni voditelj
Jakopec, Ivan
Ključne riječi
Agisoft Metashape, AutoCAD Civil, dronovi, Kaštijun, volumen
(Agisoft Metashape, AutoCAD Civil, drones, Kaštijun, volume)
Sažetak
Razvoj dronova ili bespilotnih letjelica doprinio je njihovom korištenju u raznim područjima i strukama, pa tako i u geodeziji gdje se ponajviše koriste za izradu digitalnih modela terena, oblaka točaka i ortofoto prikaza. Primarno su razvijeni u vojne svrhe s ciljem postizanja dominacije u ratovima, a kasnije se počinju koristiti u civilne svrhe. Cilj ovog diplomskog rada je računanje volumena iskopa i nasipa u svrhu praćenja radova pri sanaciji odlagališta otpada „Kaštijun“ u Puli. Prostorni podaci prikupljeni su dronom Parrot ANAFI 4K, dok su se za obradu podataka koristila tri softvera: Agisoft Metashape, CloudCompare i AutoCAD Civil. Površina tijela odlagališta koja podliježe sanaciji iznosi 5, 5 ha, stoga je za dobiveni podatak volumena potrebno izvršiti grube kontrole i time isključiti mogućnost da je prilikom obrade napravljena pogreška. Kontrole su napravljene u tri softvera: Agisoft metashape, Global Mapper i CloudCompare. Provedena je analiza dobivenih podataka kroz četiri korištena softvera te je donesen zaključak da dobivene razlike volumena nisu rezultat pogreške, već je na njih utjecala sama metodologija rada, broj točaka u korištenim 3D modelima kao i korištenje različite vrste mreže (GRID ili TIN).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geodezija