Naslov
Hrvatska renesansna glazba u praksi i teoriji: tradicijske melodije, umjetnička polifonija i "moralnost" glazbe
(Croatian Renaissance Music in Practice and Theory: Traditional Melodies, Art Polyphony and the „Morality“ of Music)

Autori
Jurić Janjik, Monika

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik radova Marko Marulić, Judita (1501. - 1521. - 2021.)

Urednik/ci
Brezak Stamać, Dubravka

Izdavač
Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO)

Grad
Split

Godina
2022

Raspon stranica
389-413

ISBN
978-953-7290-42-9

Ključne riječi
glazba ; renesansa ; polifonija ; promišljanja o glazbi ; tradicijske melodije
(music ; Renaissance ; polyphony ; thoughts on music ; traditional melodies)

Sažetak
U hrvatskim se povijesnim pokrajinama u renesansi glazba razvijala neujednačeno, što je bila direktna posljedica nestabilnosti koja je karakterizirala društveno-političko stanje većine hrvatskih povijesnih zemalja u tom razdoblju. U kulturno- umjetničkom smislu osobito je bio izražen kontrast između sjeverno-kontinentalnih područja u kojima se glazbeni život svodio na izolirana ostvarenja, te priobalnih područja u kojima je situacija općenito bila povoljnija, a glazbeni život znatno bogatiji. U najboljem je položaju, dakako, bila Dubrovačka Republika, koja je zahvaljujući svom specifičnom statusu neosporivo predstavljala žarište hrvatske renesansne kulture i umjetnosti. Renesansa je u razvoju hrvatske glazbe donijela i jednu osobito važnu novost: prvi put u povijesti upravo se u 16. stoljeću pojavljuju poznata skladateljska imena. Međutim, glazba je u renesansi općenito, pa tako i u hrvatskim povijesnim zemljama, bila „višeslojna“, stoga bi prikaz hrvatske renesansne glazbe utemeljen isključivo na glazbeno-umjetničkim skladateljskim ostvarenjima ujedno bio nepotpuna, pojednostavljena interpretacija glazbenoga fenomena i njegovo svođenje na puku praktičnu dimenziju. Upravo iz toga razloga ovaj pregled hrvatske renesansne glazbe ne uključuje samo glazbene, nego i neglazbene kategorije te u kratkim crtama na odabranim primjerima predstavlja: kao prvo, književna djela u kojima su prisutni elementi tradicijske glazbe ; kao drugo, glazbena djela koja pripadaju u sferu umjetničke polifonije kao najkarakterističnijega obilježja europske renesansne glazbe ; i treće, spise enciklopedijsko- filozofskoga karaktera u kojima se pojavljuju glazbeno-teorijska promišljanja. S jedne će strane ovaj heterogeni pristup demonstrirati da su skladatelji, glazbeni tiskari, književnici te filozofi, odnosno „pisci o glazbi“, svaki na svoj specifičan način pridonijeli razvoju hrvatske renesansne glazbe. S druge će se pak strane u ovome radu navedeni autori hrvatskoga podrijetla smjestiti u širi europski kontekst, dokazujući da su oni bili upoznati s različitim suvremenim i prošlim glazbenim strujanjima, kako u sferi praktičnoga (umjetničkoga i tradicijskoga) muziciranja, tako i u sferi spekulativnoga proučavanja različitih aspekata glazbe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Znanost o umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Glazbena umjetnost

POVEZANOST RADA