Naslov
Socijalni izdaci i dohodovne nejednakosti u zemljama članicama EU-a
(Social Expenditures and Income Inequality in EU Member States)

Autori
Kurnoga, Nataša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova Interkatedarskog skupa Katedri za financije: "Financije u svijetu punom izazova" / Družić, Gordan ; Šimurina, Nika - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ekonomski fakultet Svaučilišta u Zagrebu, 2021, 283-299

ISBN
978-953-347-410-6

Skup
XIX. Interkatedarski skup Katedri za financije: Financije u svijetu punom izazova

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
dohodovne nejednakosti, hijerarhijska klaster analiza, klasifikacija, nehijerahijska klaster analiza, socijalni izdaci
(income inequality, hierarchical cluster analysis, classification, non-hierarchical cluster analysis, social expenditures)

Sažetak
Cilj rada je analizirati i klasterirati zemlje članice Europske unije na osnovi sljedećih varijabli: Ginijev koeficijent kao pokazatelj dohodovnih nejednakosti, izdaci za socijalnu zaštitu po stanovniku prema standardu kupovne moći po stanovniku, dugoročna nezaposlenost kao postotak aktivne populacije u dobi od 15 do 74 godina i BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći. Analizirani su podaci za 2018. godinu. U svrhu klasifikacije primijenjene su hijerarhijska i nehijerarhijska klaster analiza. Prvotno su primijenjene različite metode hijerarhijske klaster analize s različitim mjerama udaljenosti, a kao najbolja interpretabilna rješenja odabrana su rješenja s Wardovom metodom i kvadriranim euklidskim udaljenostima. Potom se na odabranim klasterskim rješenjima provodila nehijerarhijska klaster analiza gdje je primijenjena k-means metoda. Klasifikacija je provedena na različitom broju zemalja i s različitim kombinacijama varijabli. S obzirom da je bilo nedostajućih podataka za Ujedinjenju Kraljevinu analiza je provedena na 27 zemalja članica. Nadalje je iz analize isključen Luksemburg, s obzirom da se po varijablama izdaci za socijalnu zaštitu po stanovniku prema standardu kupovne moći po stanovniku i BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći pokazao kao izdvojenica. U klasterizaciji se izrazito izdvojio klaster razvijenih zemalja s visokim izdavanjima za socijalnu zaštitu po stanovniku prema standardu kupovne moći po stanovniku, i višem BDP-u po stanovniku prema standardu kupovne moći, te nižim vrijednostima za Ginijev koeficijent i stopu dugoročne nezaposlenosti. Hrvatska koja ima niža izdavanja za socijalnu zaštitu po stanovniku prema standardu kupovne moći po stanovniku, niži BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći, te višu stopu dugoročne nezaposlenosti kao postotak aktivne populacije u dobi od 15 do 74 godina nalazi se u klasteru upravo sa zemljama koje imaju niža izdavanja za socijalnu zaštitu. U konačnici je provedena i hijerarhijska i nehijerarhijska klaster analiza bez varijable dugoročna nezaposlenost kao postotak aktivne populacije u dobi od 15 do 74 godina jer se pokazalo da ta varijabla najviše sudjeluje u razdvajanju klastera, te se u jednoj iteraciji Grčka izdvojila u potpuno zaseban klaster. I u tom se rješenju potvrdilo izdvajanje razvijenijih zemalja u zaseban klaster, a Hrvatska je i dalje u klasteru sa zemljama koje imaju niža izdavanja za socijalnu zaštitu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA