Naslov
Fauna i morfološke karakteristike vrsta iz porodice Drosophilidae izoliranih iz plodova mandarine
(Fauna and morphological characteristics of Drosophilidae species isolated from mandarin fruits)

Autori
Vojnović, Matea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.09

Godina
2022

Stranica
40

Mentor
Lemić, Darija

Ključne riječi
štetnici mandarine ; Drosophilidae ; morfološke karakteristike
(mandarin pests ; Drosophilidae ; morphological characteristics)

Sažetak
Mandarina je zimzelena biljka iz roda Citrus latinskog naziva Citrus reticulata, a uzgaja se u područjima s rijetkom pojavom niskih temperatura što je opis područja doline Neretve. Prisutnost mandarine na području na kojem do tada nije bila prisutna, dovela je do pojave bolesti i štetnika kojima je ona domaćin. Iako vrste iz porodice Drosophilidae uzrokuju ekonomske gubitke na voću mekanog i tankog egzokarpa, ali često i na plodovima tvrđeg egzokarpa kao što je mandarina, one su manje važne, obzirom na njihovu štetnost, u odnosu na brojne druge štetnike kao što su štitaste uši, štitasti moljci, lisne uši, lisni mineri agruma, ružičari, voćne muhe, crveni pauk agruma, grinja pupova agruma i rđasta grinja agruma. Cilj ovog rada bio je utvrditi faunu i morfološke karakteristike primarnih i sekundarnih štetnika iz porodice Drosophilidae. U sezoni berbe mandarina iz pojedinačnih plodova razvijeni su pripadnici porodice Drosophilidae. Vrste koje su nađene u mandarini u određenoj brojnosti su Drosophila simulans, Drosophila immigrans, Drosophila melanogaster, Drosophila hydei i Drosophila repleta. Vrsta Drosophila melanogaster prenosi bakterije octenog vrenja zbog čega je posebno štetna u vinskim podrumima. Međutim, ova se vrsta koristi i za istraživanja u genetici, ali i kao indikator prisutnosti rezidua insekticida na namirnicama i drugim medijima čemu doprinose veliki broj generacija, lagan uzgoj u laboratorijskim uvjetima, genski probir, genski inženjering i gigantski kromosomi. Drosophila repleta se hrani kvascem u raspadajućoj i fermentirajućoj organskoj tvari, a prisutna je u svim područjima gdje ima hrane. Dodatnu opasnost predstavlja činjenica da može prenositi uzročnike različitih bolesti. Najznačajnija invazivna vrsta iz porodice Drosophilidae je Drosophila suzukii koja polaže jaja u plodove u fazi dozrijevanja, ali može napasti i trule i oštećene plodove te tako uzrokuje primarne i sekundarne štete. Primarne štete uzrokuju ličinke prilikom ishrane te ženke prilikom ovipozicije tijekom koje mehanički oštećuju plod te time omogućuju ulazak bakterijama i plijesni, a sekundarne štete stvaraju patogeni koji uzrokuju trulež plodova i razvoj plijesni. Morfološke karakteristike vrsta iz porodice Drosophilidae imaju veliku važnost u determinaciji pojedinih vrsta istoimene porodice, ali i općenito za prepoznavanje vrsta bilo koje druge porodice. Determinacija vrsta se obavlja na temelju morfoloških karakteristika imaga, odnosno odraslog oblika pojedine vrste, a neke od njih su boja tijela, boja ticala, boja čela i čeona duljina, širina obraza, ocelarni trokut, boja zatiljka, rilca, značajke čeonog štitića, nogu i krila.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA