Pregled bibliografske jedinice broj: 1214134
Pas koji laje ne grize: bismo li trebali izjednačavati stavove i ponašanja u kontekstu političkog nasilja?
Pas koji laje ne grize: bismo li trebali izjednačavati stavove i ponašanja u kontekstu političkog nasilja? // Anali Hrvatskog politološkog društva, 19 (2022), 1; 1, 18 doi:10.20901/an.19.03 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1214134 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pas koji laje ne grize: bismo li trebali
izjednačavati stavove i ponašanja u kontekstu
političkog nasilja?
(A Barking Dog Never Bites: Should We Treat
Attitudes and Behaviors as Equal in the Context of
Political Violence?)
Autori
Pavlović, Tomislav ; Franc, Renata
Izvornik
Anali Hrvatskog politološkog društva (1847-5299) 19
(2022), 1;
1, 18
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
klasifikacija ; osjetljivost ; specifičnost ; političko nasilje ; ekstremizam ; radikalizacija
(classification ; sensitivity ; specificity ; political violence ; extremism ; radicalization)
Sažetak
Unatoč neupitnoj povezanosti stavova i ponašanja, velik broj teoretičara slaže se da stavove o političkom nasilju i sudjelovanje u političkom nasilju ne treba izjednačavati. Ipak, ranija istraživanja nisu se eksplicitno bavila empirijskom provjerom valjanosti tog izjednačavanja u kontekstu radikalizacije. Stoga je cilj ovog rada bio provjeriti koliko je precizno moguće temeljem stavova o političkom nasilju razlikovati sudionike političkog nasilja od osoba koje u političkom nasilju ne sudjeluju. Analize su provedene na skupu podataka prikupljenom u sklopu projekta MyPLACE krajem 2012. i početkom 2013. na mladima (N = 16935) iz četrnaest europskih država, uključujući Hrvatsku. Nakon uparivanja sudionika s ciljem eliminacije potencijalnih izvora pristranosti u procjenama, rezultati su potvrdili da obje mjere stava o političkom nasilju – opravdavanje političkog nasilja i percipirana efikasnost političkog nasilja – pružaju značajan i neovisan doprinos objašnjavanju varijance sudjelovanja u političkom nasilju. Međutim, temeljem spomenutih varijabli oko trećine sudionika bilo je pogrešno klasificirano glede stvarnog sudjelovanja u političkom nasilju, čime je i empirijski potvrđena važnost zasebnog istraživanja kognitivne i bihevioralne radikalizacije, kao i opravdanost razlikovanja između stavova i ponašanja u kontekstu političkog nasilja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Sociologija, Psihologija, Interdisciplinarne društvene znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus