Naslov
Može li se stati na kraj devastaciji jadranske obale?
(Can the devastation of the Adriatic coast be stopped?)

Autori
Beltran Miranda, Margareta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.09

Godina
2022

Stranica
66

Mentor
Vukić, Jana

Neposredni voditelj
Jana Vukić

Ključne riječi
devastacija obale, pravna zaštita obale, legalizacija, medijska ispraćenost devastacije i akteri u prostoru
(devastation of the coast, legal protection of the coast, legalization, media coverage of the devastation and urban actors)

Sažetak
Duž jadranske obale svjedočimo negativnomu društvenom i prostornom fenomenu devastacije obale, koja je javno dobro. Devastacija se ostvaruje na različite načine, no u ovome je radu primarno prikazana kroz betonizaciju, bespravnu gradnju, nasipavanje plaža i apartmanizaciju. Navedeni problemi posebno su došli do izražaja s nekontroliranim razvojem turizma na prostoru istočne obale Jadrana, koji je započeo još u drugoj polovici 20. stoljeća, a s globalizacijom i drugim procesima (od osamostaljenja Hrvatske i prelaska s državno kontroliranoga na tržišno gospodarstvo) značajno se pojačao. Iako su za današnji izgled jadranske obale turizam i njegove djelatnosti uvelike zaslužne jer se zbog ostvarivanja profita od njih obala počinje prepoznavati kao važan resurs, u javnome medijskom prostoru uvelike je prisutno povezivanje devastacije upravo s turizmom. Temeljni cilj rada bio je istražiti devastaciju obale analizom zakonske regulative, njezine primjene i medijske slike o izabranim primjerima devastacije obale: Viru, uvali Vruja i recentnom primjeru šetnice u Puli (Lungomare). I dok su osnovni kriteriji za odabir primjera bili vremenska dimenzija (dugotrajnost i/ili recentnost devastacije, koja je u tijeku) i tip prisutne devastacije (prema Vukić i Kostešić, 2022), kao dodatni kriteriji uzeti su prosvjedi civilnih aktera i medijska eksponiranost navedenih primjera. U provedbi istraživanja služili smo se metodama analize relevantnih dokumenata i sadržaja te prostornih podataka, kao i kvalitativno-kvantitativna analizom internetskih članaka i objava na društvenim mrežama o temi devastacije obale na tri osnovna primjera. Rezultati istraživanja ukazuju na brojne nedorečenosti i nesustavnost u provedbi zakona koji bi obalni prostor trebali štititi. Takva zakonska regulativa ostavlja sivi prostor podložan manipulacijama onih koji od toga imaju izravnu korist. Analiza devastacije obale u javnome medijskom prostoru pokazala je iznimno negativan stav javnosti prema destrukciji obale i akterima koji su za to zaslužni, ali i spremnost civilnog sektora na proaktivno djelovanje u službi zaštite prostora. Malen broj stručnih radova koji istražuju ovu društveno relevantnu temu samo ukazuje na urgentnost rješavanja toga problema unutar pravnoga okvira, a on se ne može razviti bez akademski relevantnih spoznaja koje bi trebale omogućiti kvalitetnije sagledavanje problema do kojih dovodi neodgovorno ponašanje prema morskoj obali i drugim prirodnim bogatstvima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA