Pregled bibliografske jedinice broj: 1213771
Održiva mobilnost - biciklistički promet kao oblik svakodnevne mobilnosti u Gradu Zagrebu
Održiva mobilnost - biciklistički promet kao oblik svakodnevne mobilnosti u Gradu Zagrebu, 2022., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1213771 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Održiva mobilnost - biciklistički promet kao oblik
svakodnevne mobilnosti u Gradu Zagrebu
(Sustainable mobility - bicycle traffic as a form of
everyday mobility in the City of Zagreb)
Autori
Saganić Novaković, Mihovil
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
02.09
Godina
2022
Stranica
68
Mentor
Vukić, Jana
Neposredni voditelj
Jana Vukić
Ključne riječi
biciklistiki promet, integracija s javnim prijevozom, smirivanje prometa, mrea biciklistikih prometnica, SUMP
(bicycle traffic, integration with public transport, traffic calming, network of bicycle roads, SUMP)
Sažetak
Prometnu paradigmu grada Zagreba obiljeava podre enost svim drugih oblika mobilnosti motoriziranom prometu to negativno utjee na kvalitetu ivota: zaga uje zrak, usporava kretanje, tro i slobodno vrijeme gra ana te doprinosi razvoju bolesti. Niz europskih zemalja stoga razvija svoje gradove u smjeru odrivih sredina u kojima je promet temeljen na javnom prijevozu, pje aenju i bicikliranju. Cilj ovoga rada je primijeniti standarde europskih gradova pri analizi biciklistikog sustava Zagreba, utvrditi glavne nedostatke i pruiti mogu a rje enja za biciklistiku infrastrukturu. Svrha toga je pruiti temelj za pobolj anje biciklistike infrastrukture i time kvalitete ivota gra ana. U radu se daju odgovori na glavna istraivaka pitanja: 1) Odgovara li postoje a biciklistika infrastruktura europskim standardima i potrebama gra ana Zagreba ; 2) Primjenjuju li se postoje i zakoni i pravilnici koji se odnose na biciklistiki promet pravilno pri implementaciji infrastrukture ; i 3) Jesu li gra ani i strunjaci dovoljno ukljueni u odluivanje o biciklistikom prometu. Za utvr ivanje odgovora kori tena su metode dubinskih intervjua sa strunjacima, terenska analiza infrastrukture, analiza dostupnih podataka i zakonskih regulativa, te sekundarna analiza sadraja dostupnog na internetu kao i strune literature. Utvr eno je da u Zagrebu biciklistika infrastruktura ne zadovoljava osnovne standarde koji se odnose na koheziju, direktnost, sigurnost, udobnost i atraktivnost. Biciklistiki sustav je fragmentiran i nepovezan , te ne postoji dovoljna pokrivenost javnim prijevozom i parkinzima. Tako er se biljee propusti u provedbi postoje e regulative pri izgradnji infrastrukture, a gra ani i strunjaci nisu u dovoljnoj mjeri ukljueni u odluivanje o biciklistikom prometu. Zagrebu je stoga potrebna promjena prometne paradigme koju bi bilo najbolje isplanirati temeljem europskih primjera metodom izrade SUMP-a uz ukljuenost svih potrebnih sudionika. Gradu je potrebna kvalitetna integracija biciklistikog prometa s javnim prijevozom to se prvenstveno mora posti i simirivanjem i dijeljenjem prometa. Glavni problem biciklistikog sustava, nepovezanost i fragmentiranost trebalo bi rije iti prenamjenom kolnika za biciklistiku infrastrukturu te stvaranjem biciklistikih magistrala npr. du rute »Samoboreka« i gradskih potoka iz kojih bi se granale manje prometnice, povezane s javnim prijevozom i ostalim sadrajima u gradu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb