Naslov
Vlaho Bukovac, Iso Kršnjavi, država i arhitektura: put Umjetničkog paviljona od Pešte do Zagreba
(Vlaho Bukovac, Iso Kršnjavi, State and Architecture: the Path of the Art Pavilion from Pest to Zagreb)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Vlaho Bukovac – Umjetnik i njegovo djelo / Kraševac, Irena - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori, 2022, 13-13

ISBN
978-953-373-006-6

Skup
Vlaho Bukovac - umjetnik i njegovo djelo. Znanstveno- stručni skup u povodu stote godišnjice smrti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.05.2022. - 10.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Vlaho Bukovac, Iso Kršnjavi, Umjetnički paviljon, Zagreb, Historicizam, Neobarok, Milenijska izložba u Budimpešti
(Vlaho Bukovac, Iso Kršnjavi, Art Pavilion, Zagreb, Historicism, Neo-baroque, Baroque Revival, Milennium Exhibition in Budapest)

Sažetak
„Na putu u Beč moja je pomisao potpuno dozrela i rekoh sebi, da je red, da provizorno sagrade paviljon u Pešti, a onda kad svrši izložba, neka željezni kostur prenesu u Zagreb… Moja se želja u istinu ispunila, jer je najednom bez mog znanja, bio raspisan natječaj za najpraktičniji paviljon, pa se već našao i madžarski graditelj da po njegovom nacrtu izgrade željezni kostur. Ta nas je vijest oduševila i uprijesmo sve sile, da se što jače opoštenimo.“ Tim je riječima Bukovac u autobiografiji opisao svoj doprinos izgradnji „paviljona za povijest, umjetnost i književnost“ hrvatske Zemaljske vlade u Budimpešti, naglasivši time kako je on rodonačelnik ideje njegova kasnijega preseljenja u Zagreb. S druge strane o istom je događaju Iso Kršnjavi zabilježio 1905. sljedeće: „Na milenijskoj izložbi dala je vlada sagraditi umjetnički paviljon na poticaj savjetnika Dra. Ive Mallina, bivšega moga odličnoga suradnika. Kasnije poklonila je vlada ovaj paviljon gradu Zagrebu, a načelnik Mošinsky dao ga po Helmeru lijepo izraditi. Tako je Zagreb došao do samostalne izložbene zgrade.“ Je li u izgradnji paviljona i prebacivanju dijela njegove konstrukcije kasnije u Zagreb važniju ulogu odigrao Bukovac, Mallin, Mošinsky ili pak netko treći vjerojatno se pouzdano nikada neće moći reći, no nakana je ovoga izlaganja pokazati, a na osnovi dokumentacije sačuvane u različitim arhivskim fondovima Zemaljske vlade, kako je teklo konstruiranje i dekonstruiranje paviljona za povijest, umjetnost i književnost u Budimpešti i njegovo prebacivanje u Zagreb. Istodobno nastojat će se pokazati i kako je politički i financijski uopće bilo moguće realizirati ovaj paviljon u Budimpešti te kasnije u Zagrebu, te koji su ključni protagonisti bili uključeni u njegovu izvedbu. U konačnici bit će riječi i o stilskom rješenju paviljona koji predstavlja najbolji primjer raskoši i ekstravagancije europske arhitekture fin-de-siècla u javnom graditeljstvu Zagreba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA