Pregled bibliografske jedinice broj: 1213515
Utjecaj institucionalnih čimbenika i karakteristika listanih poduzeća na razinu de facto harmonizacije financijskog izvještavanja
Utjecaj institucionalnih čimbenika i karakteristika listanih poduzeća na razinu de facto harmonizacije financijskog izvještavanja, 2021., doktorska disertacija, Ekonomski fakultet, Split
CROSBI ID: 1213515 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj institucionalnih čimbenika i karakteristika listanih poduzeća na razinu de facto harmonizacije financijskog izvještavanja
(Influence of institutional factors and characteristics of listed companies on the level of de facto harmonization of financial reporting)
Autori
Perkušić, Dijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Ekonomski fakultet
Mjesto
Split
Datum
13.05
Godina
2021
Stranica
263
Mentor
Pervan, Ivica
Ključne riječi
de jure harmonizacija, de facto harmonizacija, Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, institucionalni čimbenici, karakteristike poduzeća
(de jure harmonization, de facto harmonization, International Financial Reporting Standards, institutional factors, company characteristics)
Sažetak
Uloga financijskog izvještavanja, odnosno objavljenih računovodstvenih informacija je vrlo važna za efikasno funkcioniranje tržišta kapitala. Poduzeća koja su obveznici primjene MSFI-jeva posluju u različitim institucionalnim okruženjima i imaju različite interne karakteristike što utječe na njihovo financijsko izvještavanje. Osnovna pretpostavka predmetnog istraživanja jest da se listana poduzeća iz odabranih država srednje i istočne Europe neće u potpunosti pridržavati zahtjeva za objavljivanjem koji su propisani MSFI-jevima u promatranoj 2016. godini. U vrijeme obvezne primjene MSFI-jeva regulatorni okvir financijskog izvještavanja postaje predmet procesa harmonizacije te je prva glavna hipoteza usmjerena na mjerenje uspješnosti de jure harmonizacije. Testiranje prve glavne hipoteze podrazumijeva provođenje "cross country" studije de jure harmonizacije, odnosno provođenje detaljne analize nacionalnih regulatornih okvira financijskog izvještavanja, revizije i korporativnog upravljanja s ciljem njihove usporedbe s važećom regulativom EU-a u 2016. godini. Operacionalizacija prve glavne hipoteze rezultirala je izradom vlastitog indeksa za mjerenje de jure harmonizacije financijskog izvještavanja (IDJH) na razini svake države iz uzorka. Postavljena druga glavna hipoteza je usmjerena na mjerenje razine de facto harmonizacije financijskog izvještavanja koja se definira kao razina usklađenosti listanih poduzeća sa zahtjevima objavljivanja koji su propisani MSFI-jevima. Za ispitivanje usklađenosti financijskog izvještavanja poduzeća sa zahtjevima objavljivanja koji su propisani MSFI-jevima koristile su se dvije metode, odnosno DIS i DII indeks, kako bi se dobila što preciznija i pouzdanija razina de facto harmonizacije financijskog izvještavanja listanih poduzeća iz uzorka. Testiranjem treće glavne hipoteze, odnosno testiranjem regresijskih modela se nastoji doći do odgovora na pitanje o tome koji su to ključni čimbenici koji značajno utječu na razinu usklađenosti poduzeća s MSFI-jevima u vrijeme njihove obvezne primjene. Od 2005. godine provedena je harmonizacija okvira financijskog izvještavanja država članica EU-a uvođenjem obvezne primjene MSFI-jeva za listana poduzeća. Navedenoj regulativi se moraju prilagoditi i sve buduće članice EU-a. Empirijskim istraživanjem su potvrđene sve tri postavljene glavne istraživačke hipoteze. Dokazano je postojanje značajnih razlika u razini de jure harmonizacije financijskog izvještavanja između odabranih država srednje i istočne Europe. Najveća vrijednost IDJH je u Sloveniji gdje iznosi 61, a najniža u Crnoj Gori gdje iznosi 18 u 2016. godini. Dokazano je postojanje statistički značajnih razlika u razini de facto harmonizacije financijskog izvještavanja između listanih poduzeća s odabranih tržišta kapitala srednje i istočne Europe u 2016. godini. Prosječna razina de facto harmonizacije koja se mjeri razinom usklađenosti svih poduzeća iz uzorka s MSFI-jevima iznosi 64, 62% primjenom DIS, odnosno 65, 09% primjenom DII indeksa. Prosječna razina de facto harmonizacije listanih poduzeća je najveća u Sloveniji, a najniža u Crnoj Gori neovisno o metodi mjerenja. Dokazano je da institucionalni čimbenici, i to de jure harmonizacija financijskog izvještavanja na razini svake države iz uzorka, i karakteristike listanih poduzeća (veličina poduzeća i kvaliteta revizije mjerena angažmanom revizorskog društva iz skupine "Velike četvorke" ) predstavljaju značajne čimbenike utjecaja na razinu de facto harmonizacije financijskog izvještavanja listanih poduzeća s odabranih tržišta kapitala srednje i istočne Europe. Razvoj tržišta kapitala i rast složenosti poslovanja utječu na potrebe korisnika financijskih izvještaja, stoga se regulatorni okvir financijskog izvještavanja mijenja i razvija kako bi utjecajem na računovodstvenu praksu poduzeća odgovorio na promjene u poslovnom okruženju. Stoga se u predmetnom istraživanju posebna pažnja pridaje utjecaju nacionalnog regulatornog okvira financijskog izvještavanja, revizije i korporativnog upravljanja na razinu de facto harmonizacije financijskog izvještavanja poduzeća, te je i potvrđen statistički značajan i pozitivan utjecaj razine de jure harmonizacije na razinu de facto harmonizacije financijskog izvještavanja u vrijeme obvezne primjene MSFI-jeva. Izvještavanje u skladu s MSFI-jevima podrazumijeva da poduzeća objavljuju one informacije u financijskim izvještajima koje su korisne korisnicima tih financijskih izvještaja pri donošenju odluka o ustupanju resursa poduzećima. Stoga je važno da su korisnici financijskih izvještaja, ali i znanstvenici svjesni da obvezna primjena MSFI-jeva ne podrazumijeva potpunu usklađenost s MSFI-jevima, što je posebice aktualno u bivšim socijalističkim državama srednje i istočne Europe kojima pripadaju i države iz uzorka. U odabranim državama ministarstvo financija ima direktan utjecaj na financijsko izvještavanje poduzeća te se nacionalni regulatorni okviri u većoj mjeri oslanjaju na same zakonske zahtjeve kojima se propisuje obvezna primjena MSFI-jeva, a ne na proaktivni nadzor nad ispunjavanjem propisanih zahtjeva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Split,
Sveučilište u Splitu Sveučilišni odjel za stručne studije