Pregled bibliografske jedinice broj: 121341
Utjecaj čimbenika kardiovaskularnog rizika na tijek i ishod akutnog infarkta miokarda
Utjecaj čimbenika kardiovaskularnog rizika na tijek i ishod akutnog infarkta miokarda // Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi : knjiga sažetaka ; u: Liječnički Vjesnik. Suplement 1
Zagreb, 2003. str. 31-31 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 121341 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj čimbenika kardiovaskularnog rizika na tijek i ishod akutnog infarkta miokarda
(The influence of cardiovascular risk factors on acute myocardial infarction course and outcome)
Autori
Madžar, Željko ; Zaputović, Luka ; Miškulin, Rajko ; Čubranić, Zlatko ; Gobić, David ; Marinović, Đuro ; Plazonić, Željko ; Padovan, Marijan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi : knjiga sažetaka ; u: Liječnički Vjesnik. Suplement 1
/ - Zagreb, 2003, 31-31
Skup
Hrvatski kongres o aterosklerozi (4 ; 2003)
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 14.05.2003. - 17.05.2003
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
čimbenici rizika; kardiovaskularni; prevalencija; akutni infarkt miokarda; prognoza; smrtnost
(risk factors; cardiovascular; prevalence; acute myocardial infarction; prognosis; mortality)
Sažetak
Cilj rada bio je analizirati prevalenciju čimbenika kardiovaskularnog rizika u bolesnika s akutnim infarktom miokarda (AIM) i njihov utjecaj na tijek i ishod bolesti. U radu je analizirano 642 bolesnika liječenih zbog AIM na Kardiološkom odjelu KBC-a Rijeka od 1. siječnja 2000. do 1. lipnja 2001. Promatrali smo učestalost hiperlipidemije (HLP), arterijske hipertenzije (AH), šećerne bolesti (DM), pušenja, muškog spola i dobi preko 75 godina. Pokazatelji nepovoljnog tijeka bolesti bili su popuštanje srca prema klasifikaciji po Killipu (Killip II-IV), razvoj akutnog zatajenja bubrega (AZB) i smrtni ishod unutar 30 dana od nastupa infarkta. Od 642 bolesnika liječenih zbog AIM 225 (35, 1%) su bile žene, od njih su 104 (46, 2%) bile starije od 75 godina. HLP je imalo 409 (63, 9%) bolesnika, AH 445 (69, 3%), DM 224 (34, 9%), a pušilo je 267 (41, 6%) bolesnika. U žena su češće bili prisutni znaci popuštanja srca (44, 9% prema 28, 1%, p<0, 01), a imale su i značajno višu smrtnost (14, 2% prema 8, 6%, p<0, 05). Bolesnici stariji od 75 godina imali su češće znakove popuštanja srca (56, 6% prema 25, 6%, p<0, 01), AZB (15% prema 6, 6%, p<0, 05) i značajno veću smrtnost (24, 9% prema 5, 3%, p<0, 01). Bolesnici s DM imali su također češće popuštanje srca (42% prema 29, 7%, p<0, 05), AZB (13% prema 6, 7%, p<0, 05) i veću smrtnost (15, 6% prema 7, 9%, p<0, 05). Ostali navedeni čimbenici kardiovaskularnog rizika nisu imali značajan utjecaj na tijek AIM. Tijek AIM značajno je teži u bolesnika starijih od 75 godina, žena i dijabetičara. Oni su u usporedbi s ostalim bolesnicima imali češće zatajivanje srca, AZB i veću smrtnost unutar mjesec dana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE