Naslov
POVEZANOST KOMORBIDITETA S ARHITEKTUROM SPAVANJA U OBOLJELIH OD OPSTRUKCIJSKE APNEJE TIJEKOM SPAVANJA TEŠKOG STUPNJA
(Association of comorbidities with sleep architecture in patients with severe obstructive sleep apnea)

Autori
Odak, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
29.07

Godina
2022

Stranica
61

Mentor
Pavlinac Dodig, Ivana

Ključne riječi
komorbiditeti, arhitektura spavanja, optrukcijska apneja tijekom spavanja
(comorbidities, sleep architecture, obstructive sleep apnea)

Sažetak
Cilj: Istražiti povezanost pojavnosti komorbiditeta s očuvanošću arhitekture spavanja u oboljelih od opstrukcijske apneje tijekom spavanja teškog stupnja te istražiti povezanost pojavnosti najčešćih komorbiditeta OSA-e s udjelima pojedinih stadija spavanja i učinkovitosti spavanja na temelju objektivnog nalaza cjelonoćne polisomnografije. Ispitanici i postupci: U ovom istraživanju sudjelovalo 368 pacijenta s OSA-om teškog stupnja, od kojih je bilo 294 muškaraca i 74 žene. Medijan dobi ispitanika bio je 58 godina (49, 66). Riječ je o redovnim pacijentima Centra za medicinu spavanja u Splitu koji su u razdoblju od siječnja 2011. do travnja 2022. godine podvrgnuti cjelonoćnoj polisomnografiji zbog sumnje na OSA-u te im je dijagnosticirana OSA teškog stupnja. Demografski, antropometrijski i anamnestički podaci te polisomnografski nalazi korišteni su isključivo u šifriranom obliku iz digitalne baze podataka Centra za medicinu spavanja. Rezultati: Od ukupno 368 pacijenata, njih 256 (69, 56%) imalo je pridružene komorbiditete, od čega je 231 (90, 23%) imao kardiovaskularne komorbiditete, 106 (41, 41%) metaboličke, a 27 (10, 55%) bolesti dišnog sustava. Među muškarcima i ženama nije bilo statistički značajne razlike u učestalosti komorbiditeta (P=0, 076). Također, nije bilo statistički značajne razlike u AHI indeksu, srednjoj i najnižoj zasićenosti arterijske krvi kisikom te ODI indeksu između pacijenata koji imaju i koji nemaju pridružene komorbiditete. Pacijenti s pridruženim komorbiditetima spavali su značajno kraće od pacijenata bez komorbiditeta (387, 45±66, 33 min vs. 405, 72±69, 00 min, P=0, 019). Također, pacijenti sa pridruženim komorbiditetima imali su manju učinkovistost spavanja u odnosu na pacijente bez komorbiditeta (77, 90±12, 99 % vs. 81, 76±11, 70 %, P=0, 005) te su proveli su značajno veći udio noći u stadiju 2 (77, 62±12, 05 % vs. 74, 67±13, 29%, P=0, 045), a manji u REM stadiju spavanja u usporedbi s pacijentima bez komorbiditeta (11, 98±7, 31% vs. 14, 03±6, 87 %, P=0, 011). Također, postojala je pozitivna korelacija između težine OSA-e i učinkovitosti spavanja (r=0, 112, P=0, 032) te udjela stadija 2 spavanja (r=0, 31, P<0, 001), te negativna korelacija između težine OSA-e i udjela stadija 3 (r=-0, 19, P<0, 001) te REM stadija spavanja (r=-0, 29, P<0, 001). Zaključak: Pacijenti koji uz OSA-u teškog stupnja imaju pridružene komorbiditete imaju manju učinkovitost i narušenu arhitekturu spavanja na način da im je smanjen udio REM stadija, a povećan udio stadija 2 spavanja u odnosu na pacijente bez pridruženih komorbiditeta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA