Naslov
Psihološki stres u vrijeme pandemije Covid - 19: Uloga subjektivnog doživljaja zadovoljstva životom i religioznosti kod starijih osoba
(Psychological stress during the COVID pandemic - 19: the role of subjective experience of life satisfaction and religiousness in the elderly)

Autori
Kiršić Širol, Manuela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet zdravstvenih studija

Mjesto
Rijeka

Datum
19.07

Godina
2022

Stranica
60

Mentor
Vučić Peitl, Marija

Ključne riječi
COVID–19 pandemija ; psihološki stres ; religioznost ; zadovoljstvo životom ; starije osobe
(COVID-19 pandemic ; psychological stress ; religiosity ; life satisfaction ; elderly people)

Sažetak
Uvod: Pojava pandemije COVID-a 19 osim što je prijetnja fizičkom zdravlju u velikoj mjeri narušava i psihosocijalno i mentalno funkcioniranje globalne populacije, osobito ranjivih skupina, čiji su dio i starije osobe. Razina religioznosti kod starijih osoba veća je od one u bilo kojoj drugoj dobnoj skupini. Za starije osobe religija je snažan izvor socijalne podrške i unutarnje snage kako bi izdržali izloženost stresu i tjelesnim promjenama. Religioznost utječe na mentalnu dobrobit, daje osjećaj smisla i svrhe života. Zadovoljstvo životom se može definirati kao psihološka dobrobit. Percepcija vlastitog zdravlja i prisutnost psihičkih problema utječu na percepciju zadovoljstva životom. Cilj: cilj istraživanja je ispitati odnos subjektivnog doživljaja zadovoljstva životom i religioznosti sa psihološkim stresom u vrijeme pandemije COVID-19 kod starijih osoba. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 50 ispitanika starijih od 65 godina. Uz socidemografski upitnik u istraživanju je korišten upitnik o religioznosti kojim je mjerena razina religioznosti, zadovoljstvo životom je izmjereno pomoću skale zadovoljstva životom dok je COVID stres mjeren skalom Covid stresa. Rezultati: Religiozniji ispitanici postižu veći rezultat na skali Covid stresa. Ispitanici koji se izjašnjavaju kao vjernici postižu značajno više rezultate na skali zadovoljstva životom u odnosu na ispitanike koji se izjašnjavaju kao ateisti. Žene su religioznije od muškaraca. Nekvalificirani radnici iskazuju statistički značajno veću razinu psihološkog stresa u odnosu na ispitanike sa srednjom stručnom spremom i ispitanike sa višom i visokom stručnom spremom. Na razinu COVID stresa izravan utjecaj imaju dob, stručna sprema i religioznost ispitanika. Stariji, niže obrazovani i religiozniji ispitanici iskazuju višu razinu stresa. Zaključak: Zadatak javnozdravstvenih intervencija usmjerenih na brigu o starijim osobama je pomoć u suočavanju s procesom starenja i izazovima istoga. Osobama starije životne dobi važno je osigurati praktiviranje religijskih rituala i vjere kroz koje će zadovoljiti vlastite duhovne potrebe, a samim tim i povećati svoju mentalnu dobrobit i zadovoljstvo životom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA