Naslov
Digitalno posramljivanje – borba za pravdu ili kršenje tuđih prava?
(Digital shaming – a fight for justice or a violation of other people's rights?)

Autori
Bačić, Marinela ; Duranović, Jasna ; Polak, Nikica ; Prepušt, Lucija ; Sučić, Ines

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
23. Dani psihologije u Zadru - Knjiga sažetaka / Tucak Junaković, I., Macuka, I. i Tokić, A. - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2022, 43-43

ISBN
978-953-331-382-5

Skup
23. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 26.05.2022. - 28.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
digitalno posramljivanje, mladi, društvene mreže
(digital shaming, youth, social networks)

Sažetak
Digitalno je posramljivanje (DS) čin javnog kritiziranja osobe ili njezinog ponašanja za koje drugi smatraju da krši određeno društveno, kulturno ili moralno prihvaćeno pravilo, a za cilj ima izazvati promjene mišljenja ili ponašanja kod te osobe. DS predstavlja i relativno nov način neformalnog sankcioniranja koji je globalno prisutan i brzo se širi posebno među mladima. S obzirom na njegovu aktualnost kao i moguće dalekosežne posljedice, cilj ovog istraživanja bio je ispitati upoznatost, stavove i iskustva mladih s DS-om. Istraživanje je provedeno u sklopu IV. studentske ljetne škole HPD-a. U radu se prezentira dio kvantitativnih podataka prikupljenih online upitnikom na prigodnom uzorku 215 odraslih osoba (81 % žene, Mdob = 25) i dio kvalitativnih podataka prikupljenih raspravama u fokus grupama (N = 24 ; 88 % žene, starost 19 do 27 godina). Kvantitativni podaci su pokazali kako većina sudionika (58 %) svakodnevno ili nekoliko puta tjedno nailazi na oblike DS-a, te ih većina smatra u potpunosti ili donekle neprikladnim (78 %). Međutim, većina sudionika nikada nije bila osobno izložena DS-u (84 %), niti su ikada online komentirali neki sadržaj/osobu s kojim se ne slažu (68, 4 %). Od različitih oblika DS-a najčešće su proslijedili drugima izjavu/fotografiju/ snimku osobe za koju su smatrali da se neprimjereno ponaša (48 % nije nikada). Kvalitativni podaci su pokazali kako sudionici DS uglavnom opažaju kao „lančane reakcije ružnih komentara“ koje imaju za cilj nametanje vlastitog mišljenja drugima i prikazivanja sebe u boljem svjetlu. Opažaju znatno više negativnih, nego pozitivnih posljedica (npr. ugrožavanje slobode mišljenja, privatnosti ; izazivanje tjeskobe, smanjenja samopouzdanja). Nadalje, smatraju kako je DS vrlo prisutno, da su javne osobe najčešće žrtve DS-a te da rasprave oko medijski aktualnih tema i nečiji izgled najčešće potiču DS. Opažaju kako su DS-u češće sklonije vrlo mlade i osobe srednje dobi koje imaju „višak slobodnog vremena“, koje su ogorčene i frustrirane, asertivne, ali i osobe koje imaju izraženiji osjećaj za pravdu. Smatraju kako anonimnost potiče DS, a da su se s DS-om najčešće susreli na Facebooku i Tik-Tok-u. U vrlo rijetkim slučajevima su bili osobno izloženi DS-u ili su u njemu sami sudjelovali i to najčešće u vrlo mladoj dobi. Rezultati omogućuju početni uvid u percepciju i (ne)odobravanje tog fenomena ali i u različite implikacije koje DS ima po korištenje digitalnih sadržaja/alata, kao i izražavanje i ponašanje u digitalnoj sferi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA