Pregled bibliografske jedinice broj: 1212201
Konkurentnost gradova u Hrvatskoj: analiza dinamike zaposlenosti 2001. – 2019.
Konkurentnost gradova u Hrvatskoj: analiza dinamike zaposlenosti 2001. – 2019. // Geoadria, 27 (2022), 1; 17-51 doi:10.15291/geoadria.3626 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1212201 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Konkurentnost gradova u Hrvatskoj: analiza dinamike
zaposlenosti 2001. – 2019.
(Competitiveness of cities in Croatia: analysis of
employment dynamics 2001-2019)
Autori
Braičić, Zdenko ; Jukopila, Danijel ; Šlezak, Hrvoje
Izvornik
Geoadria (1331-2294) 27
(2022), 1;
17-51
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Hrvatska ; gradovi ; zaposlenost ; lokalna konkurentnost ; globalna recesija ; shift-share analiza
(Croatia ; cities ; employment ; local competitiveness ; global recession ; shift-share analysis)
Sažetak
Cilj rada je istražiti razvojnu dinamiku dvadeset većih hrvatskih gradova, makroregionalnih i regionalnih centara, kako bi se ukazalo na promjene njihovih konkurentskih sposobnosti. Analize su provedene za tri relevantna razdoblja: razdoblje rasta prije globalne recesije (2001. – 2008.), razdoblje globalne recesije (2009. – 2014.) i razdoblje oporavka hrvatskoga gospodarstva (2015. – 2019.). Zaposlenost je jedan od najznačajnijih pokazatelja gospodarskog rasta pa su u analizama upotrijebljeni podaci o dinamici zaposlenosti. U radu se upućuje na razlike u rastu zaposlenosti pojedinih hrvatskih gradova u odnosu na nacionalni prosjek te se nastoji utvrditi je li taj rast rezultat djelovanja strukturnih (egzogenih) čimbenika ili lokalnih (endogenih) čimbenika. Shift-share analizom dobiveni su izračuni regionalnog, strukturnog i lokalnog čimbenika. Utvrđeno je da su u godinama prije recesije veći gradovi u prosjeku imali znatno snažniji rast zaposlenosti od hrvatskog prosjeka. Lokalni čimbenik u predrecesijskom razdoblju imao je izrazito važnu ulogu u formiranju rasta zaposlenosti, u većini gradova značajniju od strukturnog čimbenika. Veću su gradovi u recesiji zabilježili pad zaposlenosti približno jednakog intenziteta kao na državnoj razini, dok se u postrecesijskom razdoblju opaža njihov nešto sporiji oporavak od hrvatskog prosjeka. U recesijskom se razdoblju dogodio snažan pad lokalne konkurentnosti gradova čiji je značajniji oporavak u postrecesijskom razdoblju zasad izostao. Sve je manje gradova koji su po dinamici zaposlenosti iznad nacionalnog prosjeka. Iznadprosječan razvoj ostvarili su tijekom svih triju relevantnih razdoblja jedino Split, Zadar, Dubrovnik i Varaždin. U svim trima razdobljima lokalne konkurentske prednosti posjedovali su Split, Zadar, Slavonski Brod i Varaždin.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
POVEZANOST RADA
Projekti:
NadSve-Sveučilište u Zagrebu-ufzg-potp05-2021-ZB - Primjena Shift-share modela u analizi zaposlenosti u makro- i regionalnim središtima Hrvatske (Braičić, Zdenko, NadSve - Poziv Učiteljskog fakulteta iz lipnja 2021.) ( CroRIS)
Ustanove:
Učiteljski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus