Naslov
Uspon i pad Oparinove hipoteze
(The rise and Fall of the Oparin Hypothesis)

Autori
Kokić, Tonći

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Simpozij XVI. Mediteranski korijeni filozofije / Guć, Josip ; Lunić, Anita ; Matijević, Mira - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo ; Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2022, 32-33

Skup
Simpozij XVI. Mediteranski korijeni filozofije

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 01.09.2022. - 03.09.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Oparinova hipoteza ; prvi život ; filozofija znanosti
(Oparin 's hypothesis ; first life ; philosophy of science)

Sažetak
Proučavanje prvog života kvalitativno se promijenilo Oparinovom (koacarvatnom) hipotezom koja je pretpostavila prijelaz iz anorganske tvari u organski svijet predbiotičkom sintezom makromolekula. Oparinova hipoteza označila je prijelaz od metafizičkog promišljanja prema znanstvenoj metodologiji koja zahtijeva empirijsku provjerljivost i potaknula optimizam o odgovoru na pitanje kako je nastao prvi život. Na osnovi ove hipoteze proveden je poznati empirijski test, Miller-Urey eksperiment koji je potvrdio neke pretpostavke hipoteze, ali je bio i osporavan. Suvremeno proučavanje postanka prvog života smatra Oparinove pretpostavke dobrom znanošću, koja je velikim dijelom netočna: pretpostavke njegove hipoteze su nepotvrđene, nesigurne i u nekim aspektima odbačene, a početni optimizam je sveden u temu zanimljivu filozofiji i povijesti znanosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA