Naslov
Korelacija prepoznatljivosti profesije medicinske sestre s etičkim i pravnim normama
(Correlation of recognition of the nursing profession with ethical and legal norms)

Autori
Lujanac, Ljiljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Sestrinstvo u KB Dubrava: jučer, danas, sutra / - , 2018, 6-6

Skup
1. Simpozij medicinskih sestara i tehničara KB Dubrava

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.04.2018

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Vijeće Europe, Europska unija, obrazovanje, profesija, zanimanje, zajednička načela, zakonski i podzakonski propisi, percepcija profesije medicinske sestre
(Council of Europe, European Union, education, profession, occupation, common values, legal and sublegal legislative, , perception of the nursing profession)

Sažetak
2000. godine Vijeće Europe je u Lisabonu usvojilo program reformi s namjerom postizanja cilja - najkonkurentnijeg i najdinamičnijeg gospodarstva Europske unije u odnosu na svjetske okvire, a koje će biti utemeljeno na znanju. Podizanjem obrazovanja u sestrinstvu na akademsku razinu u Republici Hrvatskoj krenulo se u smjeru daljnjeg razvoja sestrinstva i sestrinske znanosti te afirmacije sestrinstva kao autonomne profesije. Kako postići razlikovanje profesije od zanimanja? U literaturi se različito definira što čini profesiju pa tako sociolog Grenwood navodi sljedeće nužne karakteristike profesije: sustavno zaokružena teorija uz primjenu u praksi, stručni autoritet, institucionalno osiguranje uz ograničenja pristupu profesiji i privilegije koje proizlaze, etički kodeks radi samokontrole profesionalne etike te specifična subkultura s iznimnom posvećenošću profesiji što se u konačnici odražava na životni stil pojedinca. Sociolog Wilensky svojom procesnom analizom profesije polazi od pretpostavke da će vrlo malo zanimanja dostići status profesije i smatra da postoji pet faza razvoja profesije: obavljanje zanimanja u punom radnom vremenu s čim sestrinstvo ne ostaje na razini usporedne djelatnosti, potrebna je sveučilišna izobrazba u cilju širenja baze znanja, stručni monopol u obavljanju zdravstvene njege bez mogućnosti utjecaja drugih profesionalaca na donošenje odluka, postojanje etičkog kodeksa, te osnivanje stručnih udruga koje bi radile na razvoju sestrinske prakse. Zajednička načela samostalnih profesija u Europskoj uniji (common values), na tragu mišljenja Europske komisije o važnosti etičkih kodeksa zemalja članica Europske unije u cilju zaštite pravila profesionalnog ponašanja, preporučuju uključivanje slijedećih načela u nacionalne etičke kodekse: povjerljivost, obveza trajnog usavršavanja, nepristranost i neovisnost, sukob interesa, integritet i poštenje, nadzor suradnika u timu, usklađenost etičkog kodeksa i prakse, profesionalno osiguranje od štete, sukob s moralnim ili religijskim uvjerenjima, pružanje inoformacija klijentima i pacijentima, sporovi, pretpostavka odgovornosti, multidisciplinarne aktivnosti, poznavanje jezika, komunikacija, edukacija o etičkim standardima, dobro upravljanje. Zakonskim i podzakonskim propisima u Republici Hrvatskoj daju se okviri profesiji medicinske sestre, od toga što smije raditi ovisno o razini obrazovanja – Zakon o sestrinstvu, do toga kako se treba ponašati - Etički kodeks medicinskih sestara. Ukoliko medicinska sestra ne postupa sukladno svojim ovlastima te nanese štetu zdravlju bolesnika ili se neprimjereno ponaša, u slučaju prijave izjavljene od ovlaštene osobe, moguće je sankcioniranje sukladno odredbama Pravilnika o pravima i odgovornostima medicinskih sestara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA