Naslov
Istraživanje populacija satelitnih RNA virusa mozaika krastavca biotestom i metodom SSCP
(Screening of Cucumber mosaic virus satellite RNA populations using bioassay and SSCP)

Autori
Korać, Petra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.09

Godina
2002

Stranica
32

Mentor
Krajačić, Mladen

Neposredni voditelj
Škorić Dijana

Ključne riječi
SSCP; primarna struktura RNA; satelitna RNA; virus mozaika krastavca
(SSCP; RNA primary structure; satellite RNA; cucumber mosaic virus)

Sažetak
Virus mozaika krastavca (cucumber mosaic virus, CMV), virus je trodijelnog genoma. Ponekad se uz genomske može naći 'parazitska' molekula RNA. To je satelitna RNA čija replikacija i rasprostranjivanje ovise o virusu pomagaču (u ovom slučaju CMV-u). Satelitna RNA (satRNA) može biti neutralna, ameliorativna (suzbija učinak virusa) ili nekrogena (pojačava učinak virusa).U ovom istraživanju korišten je patogeni kompleks CMV + nekrogena satRNA kojim su zaražavane biljke dviju porodica. Željelo se utvrditi promjene u primarnoj strukturi nekrogene satelitne RNA CMV-a tijekom selekcijskog pritiska na različitim domaćinima i kroz različite generacije virusa i satelita (pasaže). Iz porodice Solanaceae korištene su vrste Nicotiana megalosiphon L., N. glutinosa L. i Lycopersicon esculentum Mill. cv. 'Rutgers'. Iz porodice Chenopodiaceae korištena je vrsta Chenopodium quinoa Willd. Naznake promjena u primarnoj strukturi satRNA koje su uzrokovale promjenu simptoma na biljci određivane su pomoću biotesta. Promjene u konformaciji molekule određivane su metodom SSCP.Rezultati su pokazali da vjerojatno postoji razlika u obrani biljke od patogenog kompleksa među dvjema korištenim porodicama. Biljke vrste Chenopodium quinoa nisu imale satRNA niti u jednom uzorku dsRNA iz 11 pasaža, dok su sve biljke iz porodice Solanaceae, barem u uzorcima iz prvih pasaža, uz virusne dsRNA sadržavale i satelit. Unutar porodice Solanaceae također su se mogle opaziti razlike u obrani od nekrogenog kompleksa između različitih vrsta. Biljke vrsta N. megalosiphon i N. glutinosa u uzorcima dsRNA nakon svih 11 pasaža sadržavale su satRNA. Kod rajčice 'Rutgers' pasažiranjem simptomi su postajali slabiji da bi u kasnijim pasažima uz potpuni gubitak nekrogenosti došlo i do gubitka satelita iz uzoraka dsRNA. Za pretpostaviti je da povišena temperatura okoliša kod rajčica (kasniji pasaži rađeni su u ljeto) uzrokuje nastanak, slabljenje ili nestanak nekog faktora koji ima ulogu u replikaciji satelita. Metoda SSCP pokazala se kao dobra 'screening' metoda. Molekule satelita iz uzoraka svih pasaža i svih biljnih vrsta nisu se razlikovale po pokretljivosti u nativnom poliakrilamidnom gelu. Možemo zaključiti da vjerojatno nije došlo do promjene u primarnoj strukturi satRNA već da su sve promjene simptoma na različitim biljkama uzrokovane mehanizmima obrane samih biljaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA