Naslov
Korak unaprijed u pravosudnoj reformi? Analiza reformskih prijedloga iz godišnjeg izvješća o stanju sudbene vlasti za 2021. godinu
(A step forward in judicial reform? Analysis of reform proposals from the annual report on the state of the judiciary for 2021)

Autori
Jelinić, Zvonimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova VIII. međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća / Šago, Dinka - Split, 2022, 297-330

ISBN
978-953-8116-39-1

Skup
VIII. Međunarodno savjetovanje „Aktualnosti građanskog procesnog prava – nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća“

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 06.10.2022. - 07.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske ; izvješće o stanju sudbene vlasti ; građanska grana sudovanja ; reforma pravosuđa ; racionalizacija mreže sudova ; pravosuđe kao javni servis
(the president of the Supreme Court of the Republic of Croatia ; report on the state of judiciary ; civil justice ; justice system reform ; reorganization of judicial network ; justice system as public service provider)

Sažetak
Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske je osoba koja utjelovljuje najviše tijelo sudske uprave. Jedan od poslova iz domene sudske uprave koji tereti predsjednika Vrhovnog suda je godišnje podnošenje izvješća o stanju sudbene vlasti Hrvatskom saboru. Posljednje izvješće za 2021. godinu koje je 26. travnja 2022. podneseno predsjedniku Hrvatskog sabora predstavlja do sada najopsežnije izvješće koje potpisuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Izvješće prati i dodatak, u naravi ekspoze suca Dobronića u kojemu on predočava vlastito viđenje problema koji postoje u sferi građanskog, trgovačkog i kaznenog sudovanja. Promišljanja suca Dobronića iz dodatka izvješću važna su zato što je gospodin Dobronić nakon kontroverznih izbora u listopadu prošle godine prisegnuo na dužnost predsjednika Vrhovnog suda pa treba uzeti da je tijekom proteklih mjeseci svoja zapažanja o stanju sudbene vlasti bio u prilici nadograditi svježim informacijama i kvalitetnim uvidom u probleme s kojima se trenutno suočava pravosuđe. Svježa viđenja i razrade problema otvaraju prostor za širu diskusiju o problemima koje je prezentirao sudac Dobronić, ali i upućivanje na probleme čije se rješavanje nameće kao sine qua non za uspostavu modernog pravosuđa kao javnog servisa za građane i pravne osobe, ovo posebno u dijelu građanskog sudovanja na koje otpada najveći broj predmeta pred našim sudovima. Jedan od takvih fundamentalnih problema koji je svojevremeno dobio visoku razinu pozornosti pa se kasnije izgubio među brojnim aktualnim temama iz zakonodavstva i pravne prakse jest organizacijski i teritorijalni preustroj mreže općinskih, županijskih i trgovačkih sudova. Riječ je o problemu koji je tek sporadično evociran u stručnoj javnosti i koji nije detektiran u ekspozeu suca Dobronića. Ukazuje se na činjenicu da podrobniji uvid u problematiku sugerira da rješavanje problema na koje ukazuje sudac Dobronić nužno iziskuje racionalizaciju sadašnje mreže sudova i stalnih službi kao posebnih depadansi pojedinačnih sudova, obrazlaže se zašto taj sistemski problem sprječava implementaciju bilo kakvih ozbiljnih reformskih procesa te se procjenjuje je li uopće moguće, imajući na umu društvene i političke okolnosti, eliminirati spomenuti sistemski nedostatak ili treba očekivati da će svi budući reformski procesi biti dugotrajni, promašeni, jalovi i beskorisni. Opservacije suca Dobronića prate pojašnjenja, objekcije i pogledi autora na obuhvaćenu problematiku, time dodavajući vlastiti doprinos danim analizama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA