Pregled bibliografske jedinice broj: 1211233
Istraživanja Velike pećine u Kličevici, Raštević kod Benkovca
Istraživanja Velike pećine u Kličevici, Raštević kod Benkovca // Arheologija pećina na zadarskom području – recentna istraživanja. Povodom 120 godina speleoloških istraživanja na zadarskom području. Knjiga sažetaka / Dubolnić Glavan, Martina (ur.).
Zadar: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), Zavod za povijesne znanosti u Zadru, 2021. str. 19-20 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1211233 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanja Velike pećine u Kličevici, Raštević kod
Benkovca
(Excavations in Velika Pećina in Kličevica, Raštević
near Benkovac)
Autori
Karavanić, Ivor ; Vukosavljević, Nikola ; Čondić, Natalija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Arheologija pećina na zadarskom području – recentna istraživanja. Povodom 120 godina speleoloških istraživanja na zadarskom području. Knjiga sažetaka
/ Dubolnić Glavan, Martina - Zadar : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), Zavod za povijesne znanosti u Zadru, 2021, 19-20
ISBN
978-953-347-412-0
Skup
Znanstveni kolokvij: Arheologija pećina na zadarskom području
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 16.09.2021. - 17.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Velika pećina, srednji paleolitik, neandertalci, Dalmacija, Hrvatska
(Velika Pećina, Middle Palaeolithic, Neanderthals, Dalmatia, Croatia)
Sažetak
Velika pećina nalazi se u kanjonu potoka Kličevice, a poznata je u stručnim krugovima kao speleološki i arheološki lokalitet s nalazima iz srednjeg paleolitika. Prve nalaze prikupili su M. Savić i M. Malez u drugoj polovici prošlog stoljeća. Probna iskopavanja u suradnji Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Arheološkog muzeja u Zadru obavljena su 2006., a sustavna od 2012. do 2015. te 2017. Prema rezultatima radiokarbonskog datiranja, neandertalci su koristili špilju prije približno pedesetak tisuća godina, ali i desetak tisuća godina kasnije, u vremenu prijelaza srednjeg u gornji paleolitik. Nalazi životinjskih kostiju nisu česti dok su učestale litičke izrađevine od lokalnih rožnjaka. Izrađevine pripadaju musterijenu koji se u Europi uvijek vezuje za neandertalca. Oruđa su malih dimenzija tipična za mikromusterijen koji se pojavljuje i na drugim nalazištima istočnog Jadrana. Prema značajnoj učestalosti strugala, a napose poprečnih strugala, litičku industriju podrobnije određujemo kao šarentijen jugoistočne Europe, odnosno balkanski šarentijen. Velika pećina najbliži je lokalitet sa stratigrafijom i rezultatima apsolutnog datiranja skupini srednjopaleolitičkih nalazišta na prostoru između Ljupča i Posedarja gdje su nalazi prikupljeni na površini pa ih nije moguće radiometrijski datirati. Stoga je vrlo važna za usporedbu i kronološku korelaciju litičke industrije s nalazištima na otvorenom i rekonstrukciju života neandertalaca u sjevernoj Dalmaciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2019-04-6649 - Posljednji neandertalci na razmeđu srednje Europe i Mediterana (NECEM) (Karavanić, Ivor, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb