Naslov
Nadgrobni spomenici na području povijesne Zagrebačke biskupije od XV. do XVIII. stoljeća
(Tomb Monuments in the Historical Diocese of Zagreb from the 15th to the 18th Century)

Autori
Žvorc, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti

Mjesto
Zagreb

Datum
23.12

Godina
2021

Stranica
440

Mentor
Cvetnić, Sanja

Ključne riječi
nadgrobni spomenik ; povijesna Zagrebačka biskupija ; rani novi vijek ; kiparstvo ; nadgrobna ploča ; epitaf ; lik pokojnika ; obiteljski grb ; funeralni motivi
(tomb monument ; historical Diocese of Zagreb ; early modern period ; sculpture ; tomb slab ; epitaph ; effigy of the deceased ; family coat of arms ; funerary motifs)

Sažetak
Nadgrobni spomenici predstavljaju specifičnu granu skulpturalne umjetnosti u kojoj se isprepliće svjetovni i vjerski sadrņaj. Svojim likovnim i tekstualnim sadržajem ispunjavaju trostruku ulogu: čuvaju uspomenu na pokojnika (komemorativna funkcija), ukazuju na njegov druńtveni poloņaj (reprezentativna uloga) i odražavaju vjerovanje u spasenje i uskrsnuće duše (eshatološka funkcija). Nadgrobnici predstavljaju važan segment kiparsko- klesarske produkcije ranoga novog vijeka na području kontinentalne Hrvatske, posebice one XV. i XVI. stoljeća. U dosadašnjoj literaturi obrađeni su pretežito pozitivistički (topografski su pobrojani i opisani), a veća pozornost (rasprave o stilu, autorstvu, mogućim uzorima i slično) pridana je samo najreprezentativnijim ostvarenjima. Cilj je ovoga istraživanja dati sintetičan pristup nadgrobnim spomenicima kao skulptorskom zadatku koji će obuhvatiti stilsku analizu djelā, postanak, razvoj i značenje njihovih likovno-ikonografskih obrazaca, utjecaj suvremenih medija (slikarstva, kiparstva, grafike, arhitekture) te kontekst nastanka (pitanje autorstva i naručitelja). Osnovni korpus čine nadgrobni spomenici podignuti između XV. i XVIII. stoljeća na prostoru povijesne Zagrebačke biskupije koji sadrže barem jedan likovni motiv. U njegovoj obradi primijenjene su povijesno- umjetničke (autopsija djela, likovno-ikonografska analiza, stilska analiza i komparativna analiza) i povijesne metode (arhivsko istraživanje) u svrhu atribucije, datacije, kontekstualizacije i valorizacije nadgrobnikā. Očuvana spomenička građa predstavlja heterogenu skupinu koja varira likovnom složenošću i kvalitetom izrade, no najbolja ostvarenja idu u korak sa suvremenim stilskim previranjima i svjedoče o visokoj kulturološkoj osviještenosti naručitelja i dometima umjetničkoga stvaralaštva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA