Naslov
Govori li se još uvijek kajkavski u Keči u Rumunjskoj?
(Is Kajkavian still spoken in Checea, Romania?)

Autori
Radosavljević, Petar ; Olujić, Ivana ; Požar, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Standardni i nestandardni idiomi: knjiga sažetaka / Glušac, Maja ; Mikić Čolić, Ana - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022, 142-143

ISBN
978-953-314-152-7

Skup
36. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku: Standardni i nestandardni idiomi

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 09.06.2022. - 11.06.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Hrvati u Rumunjskoj ; hrvatski jezik u dijaspori ; kajkavsko narječje ; Keča
(Croats in Romania ; Croatian in diaspora ; Kajkavian dialect ; Checea)

Sažetak
Hrvatsku manjinu u rumunjskom dijelu Banata čine tri etničke skupine: karaševski Hrvati naseljeni uglavnom u sedam sela u županiji Caraş-Severin, sa središtem u Karaševu (Caraşova), zatim Šokci u Rekašu (Recaş) te skupina Hrvata kajkavaca, doseljenih iz Turopolja, u Keči (Checea, Checea Croată). Najbrojnija je i svakako najbolje istražena prva, skupina karaševskih Hrvata, dok su druge dvije znatno slabije zastupljene u istraživanjima, a njihov je status s prolaskom vremena sve više neizvjestan, budući da se na posljednjem popisu stanovništva Rumunjske, onom iz 2011., u Keči svega 30 osoba izjasnilo kao Hrvati. Ujesen 2021. godine provedeno je terensko istraživanje u Keči u Rumunjskoj. Obavljen je niz polustrukturiranih intervjua s pripadnicima hrvatske zajednice, a osim relevantnih jezičnih uzoraka govornika, prikupljeni su i podatci o poznavanju, uporabi i prenošenju lokalnoga kajkavskoga govora, o običajima i predaji o podrijetlu te druge informacije. Preliminarna analiza jezičnog materijala upućuje na postojanje dvaju relativno različitih jezičnih slojeva hrvatskoga u Keči, prilično jasno generacijski odvojenih, na što ćemo se osvrnuti u radu. Za konačno utvrđivanje pojedinih osobina govora i eventualnih utjecaja na mlađe govornike bit će svakako potrebna dodatna istraživanja te osobito usporedba s govorom pripadnika (brojnije) srpske zajednice u Keči. Osim navedenih posebnosti, kod ispitanika je primijećen znatan utjecaj rumunjskoga, što je i očekivano kad se uzme u obzir vremenski okvir i jezično okruženje. Budući da u Keči vrlo mali broj stanovnika još uvijek govori kajkavski (odnosno bilo kakav varijetet hrvatskoga), evidentno je da je jezik ugrožen, o čemu ćemo dati procjenu temeljem kombinacije kriterija (GIDS – Fishman 1991, EGIDS – Lewis i Simons 2010 i UNESCO-ovi evaluacijski faktori). Ovo istraživanje kečanskoga kajkavskog naslanja se na prethodna istraživanja govora i života kajkavaca u rumunjskom (Messner-Sporšić 1931, Brabec 1982, Krpan 1988, Lončarić 2008, Čavrak 2015, Mixich 2020) i srpskom dijelu Banata (Vučković 2000, 2004) te Hrvata u Rumunjskoj općenito (Petrovici 1935, Krpan 1990, Radan 1997, 2000, Vulić 1998, Manea-Grgin 2004, 2008, 2012).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA