Pregled bibliografske jedinice broj: 1210983
Pomorska terminologija Kostrene. Prilog mediteranskoj pomorskoj etimologiji
Pomorska terminologija Kostrene. Prilog mediteranskoj pomorskoj etimologiji. Zagreb: Srednja Europa, 2022 (monografija)
CROSBI ID: 1210983 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pomorska terminologija Kostrene. Prilog
mediteranskoj pomorskoj etimologiji
(Maritime terminology of Kostrena)
Autori
Spicijarić Paškvan, Nina
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Srednja Europa
Grad
Zagreb
Godina
2022
Stranica
293
ISBN
978-953-8281-65-5
Ključne riječi
pomorstvo ; Kostrena ; romanizmi ; etimologija ; posuđenice
(maritime terminology ; Kostrena ; Romanisms ; etymology ; loanwords)
Sažetak
Ovim je istraživanjem provedenim na području Kostrene između 2018. i 2021. god. prikupljeno 607 leksema s područja pomorstva popisanih unutar 498 natuknica. Ti su leksemi podijeljeni na devet semantičkih polja: 1) Vrste i karakteristike plovila ; 2) Dijelovi, oprema i održavanje plovila ; 3) Jedrenjaci, jedrilice i jedrenje ; 4) Užad i čvorovi ; 5) Izgradnja i popravak plovila ; 6) Plovidba ; 7) Čovjek i more ; 8) Priobalje i more i 9) Meteorologija. Za svaki je leksem napisano značenje ili objašnjenje na hrvatskom jeziku. Svi su leksemi etimološki analizirani s detaljnije obrađenim romanizmima (u ovoj knjizi galicizmi se ne računaju kao romanizmi), koji čine 84% građe. Analizom romanizama željelo se odrediti radi li se o starijem sloju romanskih posuđenica (dalmatoromanskim leksičkim ostatcima) ili o njihovu novijem sloju (mletačkom, dalmatinskom mletačkom, tršćanskom ili pak standardnom talijanskom jeziku). Analiza je pokazala da je većina posuđenica u kostrenski pomorski leksik došla iz nekog od mletačkih govora (92%) što je i bilo za očekivati budući da je mletački na Jadranu dugo vremena bio jezik pomorstva. Manji je dio novijega sloja romanizama iz talijanskog standardnog jezika (8%), a u pomorski je leksik ušao putem pomorskih škola. Vrlo je mala zastupljenost starijega sloja romanizama, tj. dalmatoromanskih relikata (1%). Hibridne sintagme te riječi neromanskog podrijetla koje se sastoje od slavenskih riječi, anglizama, grecizama, galicizama, germanizama zastupljene su kod 16% primjera. I na kraju, istraživanje je pokazalo da je velik dio obrađene građe zapravo dijelom pasivnog leksika koji prepoznaju uglavnom stariji govornici. To je pokazatelj postepenog nestanka starih pomorskih leksema u kostrenskom govoru.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija