Naslov
Šume hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Turopolju
(Pedunculate oak (Quercus robur L.) forests in Turopolje)

Autori
Anić, Igor ; Oršanić, Milan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Turopoljski hrast i hrastovina / Cvetnić, Željko - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2022, 9-24

ISBN
978-953-347-467-0

Skup
Okrugli stol Turopoljski hrast i hrastovina

Mjesto i datum
Mraclin, Hrvatska, 09.09.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Hrast lužnjak, Quercus robur L., gospodarenje šumama, Hrvatska, Turopolje
(Pedunculate oak, Quercus robur L., forest management, Croatia, Turopolje)

Sažetak
Šume hrasta lužnjaka u Turopolju uključuju gospodarske jedinice državnih šuma kojima gospodari javni šumoposjednik, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, temeljem šumskogospodarskih planova: Stupnički lug, Obreški lug, Šiljakovačka dubrava II, Turopoljski lug, Kalje, Pešćenica- Cerje, Belčićev gaj-Šikara i Letovanićki lug. Gospodarske jedinice u kojima su objedinjene šume i šumska zemljišta u privatnom vlasništvu su Turopoljske šume, Sisačke šume i Lekeničke šume. Njima gospodare privatni šumoposjednici, temeljem programa gospodarenja za šume šumoposjednika. Šume hrasta lužnjaka na području Turopolja se prostiru na ukupnoj površini od 17.941, 27 ha. U njima je kumulirana drvna zaliha od 4, 81 x 106 m3 ili u prosjeku 268, 34 m3/ha. Svake godine one proizvedu novi godišnji tečajni prirast drvne zalihe od 116, 37 x 103 m3 ili u prosjeku 6, 49 m3/ha. Iznosi prosječne drvne zalihe i prosječnog godišnjeg volumnog prirasta nešto su veći ako u obračun ne uzimamo sastojine prvog dobnog razreda odnosno sastojine koje su mlađe od 20 godina. U šumskoj vegetaciji Turopolja hrast lužnjak raste u šumskim fitocenozama koje su tipične za Posavinu. To su šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (As. Carpino betuli-Quercetum roboris Rauš 1971) te šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke (As. Genisto elatae-Quercetum roboris Horvat 1938). Uzgajanje šuma hrasta lužnjaka karakteriziraju duge ophodnje, obnova sastojina oplodnim sječama i intenzivna njega sastojina od najranijih razvojnih stadija. Uzgojni zahvati trebaju se prostorno intenzivirati, prilagođavati silvidinamici i građi šumskih subasocijacija te provoditi na malim površinama. Šumski kompleksi Kalje i Turopoljski lug do danas su ostali primjeri iz kojih se vidi kakve štete šumskim ekosustavima mogu nanijeti masovno odumiranje stabala i propadanje sastojina hrasta lužnjaka. Istodobno, to su ponajbolji primjeri iz kojih se vidi kako se suradnjom šumarske znanosti i prakse šumski ekosustavi mogu oporaviti. Šumarska znanost upravo je na tim primjerima potvrdila ranije spoznaje i ustanovila nove o uzrocima odumiranja hrasta lužnjaka. Šumarska praksa uspjela je provedbom preporuka šumarske znanosti sanirati degradirana staništa i obnoviti šumske sastojine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA