Pregled bibliografske jedinice broj: 1210506
Sindrom postintenzivne skrbi – kako ga prepoznati, prevenirati, liječiti
Sindrom postintenzivne skrbi – kako ga prepoznati, prevenirati, liječiti // Sestrinski glasnik, 27 (2022), 2; 109-116 doi:10.11608/sgnj.27.2.4 (domaća recenzija, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 1210506 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sindrom postintenzivne skrbi – kako ga prepoznati,
prevenirati, liječiti
(Post-intensive care syndrome – how to recognize,
prevent, and treat it)
Autori
Djak, Vedrana ; Režić, Slađana
Izvornik
Sestrinski glasnik (1848-705X) 27
(2022), 2;
109-116
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
sindrom postintenzivne skrbi ; intenzivna skrb ; kognitivno oštećenje ; prevencija ; liječenje ; sestrinska skrb
(post-intensive care syndrome ; intensive care ; cognitive impairment ; prevention ; treatment ; nursing care)
Sažetak
Sindrom postintenzivne skrbi (PICS) podrazumijeva tjelesna, kognitivna i mentalna oštećenja koja se javljaju tijekom boravka na Odjelu intenzivne skrbi, nakon otpusta s Odjela intenzivne skrbi ili otpusta iz bolnice te dugoročne prognoze pacijenata na odjelima intenzivne skrbi. Od tjelesnih oštećenja najčešće je prisutna polineuropatija. Kognitivna oštećenja uključuju oštećenja pamćenja, poteškoće u izvršavanju funkcija, jezika, pažnje i vizualno-prostornih sposobnosti. Depresija, anksioznost i posttraumatski stresni poremećaj najčešća su mentalna oboljenja u sindromu postintenzivne skrbi. Prevencija PICS-a zahtijeva provođenje ABCDEFGH postupaka koji uključuje sprječavanje delirija, ranu rehabilitaciju, obiteljsku intervenciju i praćenje pacijenta od trenutka prijema na Odjel intenzivne skrbi do otpusta. Dnevnik praćenja, prehrana, sestrinska skrb i upravljanje okolišem tijekom liječenja pacijenta iznimno su važni u prevenciji PICS-a. Liječenje sindroma postintenzivne skrbi treba započeti što ranije, a u liječenje je potrebno uključiti multidisciplinarni tim (liječnik koji vodi pacijenta, neurolog, psihijatar, fizioterapeut, radni terapeut i logoped). Cilj je ovog rada pojasniti značaj sestrinskih intervencija u prevenciji sindroma postintenzivne skrbi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinički bolnički centar Zagreb,
Zdravstveno veleučilište, Zagreb
Profili:
Slađana Režić
(autor)