Naslov
Toponimija Brotnja
(Toponymy Brotnja)

Autori
Ivanković, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Mostar

Datum
19.12

Godina
2019

Stranica
64

Mentor
Dragić, Helena

Ključne riječi
toponimi, ekonimi, Brotnjo, motivacija, povijest.
(toponyms, economic names, Brotnjo, motivation, history.)

Sažetak
U radu se analizira ekonim Brotnjo (Broćno) kao područje, a potom svako pojedino naselje koje se spominje u crkvenim mati¬cama. Za svako će biti navedeno kad se prvi put spominje u sačuvanim izvorima, koliko se puta spominje u matici krštenih župe Brotnjo od početka matica (1775.) do 1890. (za nase¬lja koja su 1854. pripala novoj župi Gabela, ili 1864. novoj župi Čerin, podatak je do tih godi¬na). Ipak većina od njih spominje se i u stari-jim izvorima, a neka i u onima iz predosman- skoga razdoblja. Osobito su značajni sačuvani defteri iz 15. i 16. st, u kojima se navode neka broćanska naselja, bilo naseljena, bilo pusta. O nekim je drugim naseljima prvi spomen sačuvan u sidžilu mostarskoga kadije iz 1632.-1634. go¬dine, dok se treća prvi put spominju u starijim crkvenim izvorima, naročito u izvješćima s bisk¬upskih pastoralnih pohoda, najprije makarskih (do 1735.), a potom bosanskih apostolskih vikara - osobito pak u popisima katoličkoga pučanstva u Bosni i Hercegovini koje su proveli biskupi fra Pavo Dragićević (1742.) i fra Marijan Bogdanović (1768.). Ekonim Brotnjo je nastalo iz naziva imena biljke broć (Rubia tinetorum), koja raste na području Brotnja i daje boju za bojenje sukna. Iz naziva imena biljke broć izvode se i nazivi sela Broćanac. Ekonim Bijakovići istovjetan je s množinskim oblikom prezimena Bijaković, nastalim od etnonima Bijakovac, Bijakovka, u značenju stanovnik s područja planine Biokove ili Biokova, kako glase dva ravnopravna naziva te planine. Biletići su ekonim nastao od prezimena nastalog prema starohrvatskom imenu (ili nadimku) Bileta, a u korijenu mu je pridjev „bijelo”, u ikavskom izgovoru „bilo-bijelo”. Blatnica potječe od blatnog područja, s dosta potopljene, vlažne zemlje, barem u nekim mjesecima preko godine. Cerno se izvodi iz imena stabla cera (vrsta hrasta), kojim je to područje obilovalo. Čerin se izvodi od staro¬slavenske imenice čerjen, što bi - u prenesenu značenju - označavalo neko proročište. Čitluk je danas središte općine broćanskoga područja, a prije je bilo također veliko selo. Ime naselja veoma je jednostavno protumačiti: čitluk je (iz¬vorno: čifluk) seoski posjed u vlasništvu zemljo¬posjednika, ali označuje i selište na spahijskom imanju. Međugorje je veliko broćansko selo. Ime je dobilo po konfiguraciji terena: selo je, naime, smješteno između brda Križevac (nekoć Šipovac) i Crnica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA