Naslov
Hidronimi i fitonimi na području Hercegovine
(Hydronyms and phytonyms in the territory of Herzegovina)

Autori
Drinovac, Tea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Mostar

Datum
19.12

Godina
2019

Stranica
53

Mentor
Dragić, Helena

Ključne riječi
Hercegovina, onomastika, toponomastika, toponimi, hidronimi, fitonimi, hrvatski jezik.
(Herzegovina, onomastics, toponyms, toponyms, hydronyms, phytonyms, Croatian language.)

Sažetak
Rad započinje Uvodom u kojemu se najavljuje tema. Kronološki se piše o postanku i povijesti određenih toponima okolice Mostara. Nakon toga slijedi osam poglavlja. Prvo poglavlje nosi naziv Teorijsko određenje onomastike. U tome poglavlju se objašnjava da je onomastika grana lingvistike koja se razvila unutar leksikologije i bavi se proučavanjem imena. Obrazlaže se njezina podjela na antroponomastiku i toponomastiku. Drugo poglavlje naslovljeno je Teorijsko određenje toponomastike. U njemu se daje definicija toponomastike, toponima i toponimije. Prvo se navodi tradicionalna podjela toponima. Treće poglavlje je posvećeno povijesnom i geografskom prikazu Bosne i Hercegovine, osobito Hercegovine kao regije. Ta područja naseljena su od antike, čemu svjedoče brojna nalazišta. Život je bio buran, što je potkrijepljeno mnogim povijesnim činjenicama. S područja onomastike, to je evidentno u samome nazivu Hercegovina, koji nije uvijek bio službeni i u uporabi kao danas. Geografski, Bosna i Hercegovina je zemlja različitog reljefa, klime, vegetacije. Uz razna politička previranja i geografske karakteristike su faktor koji je oblikovao i učvrstio ovaj narod. Sve to je oblikovalo ljude na ovim područjima da postanu narod kakav su danas. Četvrto poglavlje bavi se hidronimima. Za početak, dana je definicija te vrste toponima. Slijedi povijesni prikaz hidronima te objašnjenje iza motivacije za nastanak istih. Slijedeći dio poglavlja posvećen je tvorbi hidronima. Zatim, objašnjava se što su hidronimjiske imenice ili apelativi. Veći dio poglavlja posvećen je nabrajanju raznih primjera npr.: za tlo i vode stajačice, izvore rijeka i potoka itd. Zasebno se analiziraju nazivi većih rijeka u Hercegovini kao što su: Neretva, Rama, Trebižat itd. objašnjava se i postanak hidronimijskih prezimena, hidronimijskih toponima, a poglavlje završava hidronimima vezanim uz legende. Peto poglavlje bavi se fitonimima. Kao i u prethodnome poglavlju, počinje se definiranjem samog pojma fitonimi, tvorbom itd. Navode se primjeri kroz koje se objašnjava sam proces nadijevanja određene vrste imena, motivirane biljnim svijetom (zemljopisna imena koja označavaju tlo na kome se uzgaja cvijeće npr.). Objašnjena su fitonimijska imena i prezimena, kroz date primjere. Poglavlje završava tablicom u kojoj se prikazje motivacija za nastanak toponima. Rad završava Zaključkom te Primarnom i Sekundarnom literaturom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA