Naslov
Toponimija mostarskoga kraja i okolice
(Toponymy of the Mostar area and surroundings)

Autori
Bušić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Mostar

Datum
11.04

Godina
2019

Stranica
57

Mentor
Dragić, Helena

Ključne riječi
Hercegovina, Mostar, toponimi, hidronimi, oronimi, krematonimi, hrvatski jezik.
(Herzegovina, Mostar, toponymy, hydronymy, oronyms, crematonyms, Croatian language.)

Sažetak
Rad započinje Uvodom u kojemu se najavljuje tema. Kronološki se piše o postanku i povijesti određenih toponima okolice Mostara. Nakon toga slijedi osam poglavlja. Prvo poglavlje nosi naziv Teorijsko određenje onomastike. U tome poglavlju se objašnjava da je onomastika grana lingvistike koja se razvila unutar leksikologije i bavi se proučavanjem imena. Obrazlaže se njezina podjela na antroponomastiku i toponomastiku. Drugo poglavlje naslovljeno je Teorijsko određenje toponomastike. U njemu se daje definicija toponomastike, toponima i toponimije. Prvo se navodi tradicionalna podjela toponima. Treće poglavlje je velikim dijelom posvećeno povijesti Hercegovine i Mostara. Hercegovina je dobila ime prema hercegu Stipanu Vukčiću Kosači 1448. godine. Horonim Hercegovina je u imenu Hercegovačko-neretvanske županije. Pisani trag o Mostaru potječe iz 1452. godine. O životu ljudi na ovom prostoru svjedoče nam arheološki ostaci drevnih kultura iz prahistorijskoga, antičkoga, kasnoantičkoga i srednjovjekovnoga vremena. Danas je Mostar kulturno i gospodarsko središte Hercegovine. U radu će se navesti i podrijetlo imena grada Mostara o kojemu postoji mnogo teorija. Zatim, četvrto poglavlje je posvećeno Tvorbi ekonima, u kojemu se objašnjavaju tvorbeni načini ekonima. Također, prikazuje se i motivacija za tvorbu određenih ekonima. Radi lakše preglednosti, koriste se tablice. U petom poglavlju se objašnjavaju nazivi 11 ekonima mostarskoga kraja i okolice: Blagaj, Blatnica, Brotnjo, Cim, Drežnica, Đubrani, Goranci, Gradinići, Paoča, Podvelež i Sovići. Ti ekonimi se etiološki i etimološki interpretiraju, a navode se i neke usmene predaje. Radi lakšeg pregleda na početku poglavlja predstavljen je korpus obrađenih topomina. Šesto poglavlje govori o hidronimima mostarskoga kraja. Naglasak je stavljen na dvije rijeke: Neretvu i Radobolju. Neretva, rijeka na kojoj grad Mostar leži je kroz povijest često mijenjala ime. O imenu rijeke Radobolje svjedoče brojne etiološke predaje. Sedmo, govori o oronimima okolice mostarskoga kraja. Oronimi u Hercegovini su obogatili toponimijski fond. U radu se interpretira planina Velež. To je krečnjačka planina u Hercegovini i nalazi se istočno od Mostara. Osmo poglavlje govori o najmlađoj, ali ne manje važnoj, grani onomastike - krematonimima. Naglasak je stavljen na nazivlje mostarskih ulica, a također se spominju i ostale kategorije krematonima. Navode se suvremeni nazivi ulica unutar grada Mostara kao što su: Dubrovačka ulica, Franjevačka ulica, Fr. Ulica Didaka Buntića, Ulica Kneza Domagoja, Ulica dr. Mile Budaka, Ulica Mijata Tomića itd. Opisane su i druge kategorije krematonima poput naziva kulturnih ustanova, natječaja i slično.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA