Naslov
Toponimija Posuškog kraja
(Toponymy of Posuški region)

Autori
Vranjković, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Mostar

Datum
12.07

Godina
2017

Stranica
53

Mentor
Dragić, Helena

Ključne riječi
Posušje, Zahumlje-Hercegovina, toponimi, nekropole, povijesne gromile.
(Posusje, Zahumlje-Herzegovina, toponyms, necropolises, historical ruins.)

Sažetak
Motivi za imenovanjem nekoga geografskoga objekta u najvećem broju slučajeva dolaze iz sfere neposrednoga (geografskoga) okružja. U radu pod naslovom Zahumlje-Hercegovina i Posušje će se opisati položaj Posušja u Zahumlju-Hercegovini. Treći dio rada je ujedno glavni dio rada. U njemu će se opisati toponimi općine Posušje. Uz navođenje toponima naseljenih mjesta, u idućim dijelovima rada pod naslovima Župe i Gromile pokušat će se opisati i toponimi župa i povijesnih gromila. Na području Općine Posušje nalazi se 20 naseljenih mjesta: Bare, Batin, Broćanac, Čitluk, Gradac, Konjsko, Osoje, Podbila, Poklečani, Posušje, Rastovača, Sutina, Tribistovo, Vinjani, Vir, Vrpolje, Vučipolje, Zagorje i Zavelim. Najviše toponima iz Općine Posušje su geografski toponimi, vezani za značajke prostora, tj. za objekt u prostoru. Toponimi koji imenuju zemljopisni objekt označavaju različite vrste zemljopisnih objekata čiji bi se sadržaj mogao svesti na mjesto koje karakterizira neka osobina tla. Za toponim Bare je karakteristično močvarno zemljište, dakle, uvjet nastanka toponima je osobina tla. Nazivima biljaka i bojom motiviran je toponim Broćanac (broć - „crven”, „vrsta crvene trave”). Ova crvena trava je karakteristična za ovo mjesto. Pretpostavlja se da je tako nastao toponim Borćanac na ovom području. Međutim, toponim Broćanac postoji u Neumskom području, gdje se pretpostavlja da je selo Broćanac nazvano po broću, vrsti crvene trave kojom su se bojala uskršnja jaja, a istoga je postanja i makrotoponim Broćno/Brotnjo u zapadnoj Hercegovini. Toponim Gradac spada u geografske toponime. Za Gradac su karakteristični ostaci utvrđenja kao i starokršćanske bazilike. Uvjet je nastanka toponima objekt u prostoru. Podbila je geografski toponim, označava mjesto koje se nalazi ispod nečega-pod, ispod. Podbila se nalazi u području gdje se doslovce bijele kamene gromade na vrhu obližnjeg brda. Moguće je da je stoga nastao toponim, kao nešto što se nalazi pod bilom, ispod bilog (bijelog brda). Po nastanku, toponim Rakitno spada u geografske toponime. S tvorbenog motrišta ekonim Rastovača nastao je kad je osnovi rast (hrast) - dodan dometak -vača, karakterističan za hrvatski jezik u tvorbi toponima (Busovača, Bijača-Ljubuški, Bućovača i Zvirnjača-Kupres, Liskovača- Tomislavgrad, Rastovača-Posušje, Suhača-Livno). Po nastanku, toponim Rastovača spada u geografske toponime, vezane za značajke prostora. Uvjet nastanka toponima je značajka prostora, tj. postojanje stabla hrasta. Toponim Zagorje spada u geografske toponime vezane za značajke prostora, a spada u ojkonim. Uvjet nastanka toponima je značajka prostora, rijeka, voda. Ovdje je vezan za geografski pojam gore, uz prilog za, iza. To je toponim prefiksalne tvorbe koji se javljaju s prefiksima: pod, pred, za, vrh, prije. Nekropola sa stećcima Donje Bare, općina Posušje, Bosna i Hercegovina. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini nekropola s 26 stećaka. Toponim je geografski, od zemljopisnog imena uvjetovanog geomorfološkim svojstvima tla, nastao do riječi bara, močvarno zemljište. Bara također može značiti i plodno zemljište. Dugo polje ili Dugopolje je krško polje u zapadnoj Hercegovini, između planina Vrana i Čvrsnice. Složenica od dvije riječi dugo i polje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA